BIBLIO TEKA

ŠKOLA LIKOVNIH UMJETNOSTI, SPLIT________________________________

 

ŠKOLSKA GODINA: 2009./2010.

ŠKOLSKA KNJIŽNICARKA: Vanja Škrobica

RADNO VRIJEME: pola radnog vremena (utorak, srijeda, petak)

Djelatnost skolske knjiznice sastavni je dio odgojno-obrazovnog rada škole te je izravno ukljucena u nastavni proces i ucenje. Knjiznica pruza obavijesti i spoznaje bitne za uspjesno ukljucivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i komperencijama. Knjiznica opskrbljuje ucenike informacijama putem raznih medija te suvremenim metodama rada i stilovima poducavanja kod ucenika razvija multikulturalnost, ljudska prava i slobode, toleranciju, aserivnost, potice ih na kriticko misljenje i osposobljava ih za zivot odgovornih gradjana.

Zadace skolske knjiznice su:

Þ    promicanje i unapreðivanje svih oblika odgojno-obrazovnog procesa,

Þ    stvaranje uvjeta za ucenje i potpora ucenju,

Þ    prilagodjavanje oblika rada i stila ucenja osobama s posebnim potrebama,

Þ    poticanje istrazivackog duha, znatizelju i zadovoljstva u uspjehu,

Þ    poticanje odgoja za demokraciju i ljudska prava, vrijednosti multikulturalnosti, mirotvorstva , tolerancije i humanizma

Þ    razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, umjetnosti, znanosti te oèuvanje prirodne baštine

Þ    razvijanje kritickog mišljenja,

Þ   stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi. razvijanje timskog rada i korelacije medju nastavnim sadrzajima

Þ    razvijanje vjestina pronalazenja informacija, njihovu selekciju i vrednovanje, 

Þ  osposobljava ucenike za samostalni rad te potice korištenje knjizne i neknjizne gradje kako bi stekli osnovu za cjelozivotno obrazovanje.

Þ    poticati korištenje svih vrsta medija,

  

Þ poticanje prijateljskog ozracja u skoli, razvijanje zajednistva i osjecaja pripadnosti

Nositeljica programa rada je strucna suradnica knjižnicarka koja nastoji  knjiznicu uciniti kulturno – informacijskim središtem i jezgrom odgojno-obrazovnog procesa.  Ciljeve i zadatke postavlja sukladno planu i programu skole, te ih ostvaruje u suradnji s  nastavnicima, ostalim strucnim suradnicima, ravnateljem, roditeljima i ustanovama koje se bave obrazovanjem i odgojem mladih.

Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio odgojno obrazovnog rada i obuhvaca:

-         odgojno-obrazovnu djelatnost;

-         strucno-knjiznicnu djelatnost;

-         informacijsko-referalnu djelatnost;

-         kulturnu i javnu djelatnost.

I.                   Odgojno-obrazovna djelatnost

a)      Neposredni rad s ucenicima

-         organizirano i sustavno upoznavanje ucenika s knjigom

-         razvijanje citalackh kompetencija

-          pomoc pri izboru knjige i upucivanje u citanje knjizevnih djela, znanstvene literature, dnevnih listova i casopisa

-          upucivanje u nacin i metode rada na istrazivackim zadatcima (uporaba leksikona, enciklopedija, rjecnika i dr.)

-          rad s ucenicima u dodatnoj i dopunskoj nastavi, pisanju referata i seminara

-         pomoc u slobodnim aktivnostima i provedbi skolskog kurikuluma

b)     Suradnja s nastavnicima, strucnim suradnicima, ravnateljem i institucijama u lokalnoj zajednici

-       dogovaranje   s ravnateljem,  nastavnicima i strucnim suradnicima o nabavci literature i ostalih medija za kvalietno ostvarivanje odgojno - obrazovnog rada

-          posebna suradnja s izdavacima, kolegama iz drugih knjižnica, institucijama itd.

II.                Strucno-knjižnicna i informacijsko-referalna djelatnost

-         organizacija rada u knjiznici i citaonici,

-         nabava knjiga i ostale informacijske gradje,

-         knjižnicno poslovanje: inventarizacija, signiranje, klasifikacija i katalogizacija, otpis i revizija

-         pracenje i evidencija knjiznog fonda, statistika, deziderata itd.

-         izrada godisnjeg programa rada i pisanje izvjesca,

-         wenb novinarstvo (web portal školske knjižnice) www.freewebs.com/teka

III.             Strucno usavršavanje 

-         pracenje strucne knjiznicne i druge literature, strucnih recenzija i prikaza knjiga

-         sudjelovanje strucnim sastancima skole

-         sudjelovanje strucnim skupovima ŽSV i Agencije za odgoj i obrazovanje

-         suradnja s maticnom sluzbom Nacionalne i sveucilišne knjiznice i Maticnom i razvojnom službom,

-         suradnja i razmjena iskustava s ostalim knjiznicama,

-         suradnja s knjizarima i nakladnicima.

IV.             Kulturna i javna djelatnost

-         organizacija, priprema i provedba kulturnih sadrzaja u skoli

-        organizacija izlozbe ucenickih radova u javnom prostoru (Omis, Gradska knjiznica, svibanj 2010.)

-         završetak dokumentarnog filma o knjizari Morpurgo (150 godina) i prikazivanje filma u Muzeju grada Splita

-         suradnja s kulturnim ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladezi u slobodno vrijeme

-     rad na projektima

-    ukljucivanje u natjecaje i smotre

Strucna suradnica knjiznicarka

Vanja Skrobica, prof.       

ŠKOLSKA GODINA 2009./10.

PROGRAM RADA RAZREDNOG ODJELA 3. R. DIZAJNERA ODJECE

RAZREDNIK: VANJA ŠKROBICA

 

 

 

	NAZIV TEME	NOSITELJ	MJESEC	ZADATCI
1	Prijedlog tema za iducu šk. godinu	razrednica i ucenici	rujan	razvijati kod ucenika samouvažavanje,     razvijanje samostalnost u radu,     njegovati slobodno izražavanje stavova i interesa,     poticati demokratizaciju odnosa unutar razredne zajednice,     razvijati altruizam, humanizam, multikulturalizam i kozmopolitizam,     razvoj ekološke svijest,     poticati na rad i vrednovati rad i marljivost,     pomagati u rješavanju osobnih i problema razredne zajednice,     zalagati se za meðusobno prijateljstvo i suradnju,     razvijati suradnju s pedagoškom službom, profesorima,     stvarati suradnicke odnose u lokalnoj zajednici,       razvijati kulturno i moralno ponašanje
2	Pravilnik o pravima i obavezama ucenika
3	Biranje razrednog rukovodstva	razrednik i ucenici	rujan
4	Plan poboljšanja uspjeha u ovoj godini	razrednik i ucenici	rujan
5	Tekuci administrativni poslovi	razrednik	listopad
6	Kako uciti, ucenje ucenja	razrednik  + pomoæ pedagoške službe	listopad
7	Dušni dan – sjecanje na pokojne	razrednik	listopad
8	Ovisnosti i zdravlje	razrednik  + pomoc pedagoške službe	listopad
9	Kamo mladi izlaze i kako se zabavljaju	ucenici	studeni
10	Što znamo o spolnosti	ucenici + pomoc pedagoške službe	studeni
11	Jaz meðu generacijama	ucnici	studeni
12	Tekuci administrativni poslovi	razrednik	studeni
13	Kreativno slobodno vrijeme	razrednik	prosinac
14	Tekuci poslovi	razrednik	prosinac
15	Ekskurzija dogovor – podjela izvješæa	razrednik	prosinac
	ZIMSKI PRAZNICI
16	Državna matura – što je to?	razrednik+ pomoc pedagoške službe	sijecanj
17	Ekskurzija - planiranje	razrednik	sijecanj
18	Kamo nakon srednje škole – profesionalna orijentacija	razrednik+ pomoc pedagoške službe	veljaca
19	Zdravlje – kako se hranimo i koliko se bavimo sportom	razrednik + pomoc pedagoške službe	veljaca
20	Što citamo osim obvezatne lektire	Razrednik + pomoc pedagoške službe	veljaca
21	Razvijanje samopoštovanja	ucenici	veljaca
22	Položaj mladih u našem društvu	ucenici	ožujak
	PROLJETNI PRAZNICI
23	Odijelo cini covjeka – kultura odijevanja	ucenici	ožujak
24	Posjet kino ili kazališnoj predstavi	ucenici	ožujak
25	Administrativni poslovi	ucenici i razrednik	travanj
26	Zašto neopravdano izostajemo s nastave?	razrednik+ pomoc  pedagoga	travanj
27	Tekuci administrativni poslovi	razrednik	travanj
28	Spolno odgovorno ponašanje	razrednik	travanj
29	Ekološka svijest i cuvanje okoliša	razrednik i ucenici	svibanj
29	Hobiji	razrednik i ucenici	svibanj
31	Glazba i koncerti – što slušamo (folk, rock...)	razrednik i ucenici	svibanj
32	Moralno ponašanje i mladi (asertivnost, empatija, humanitarne udruge i sl.)	ucenici	svibanj
33	Kako kreativno provesti ljetne praznike	razrednik i ucenici	lipanj
34	Administrativni poslovi	razrednik i ucenici	lipanj
35	Rezultati na kraju nastavne godine	razrednik  i ucenici	lipanj

 

 

 

Obrtnicka škola utemeljena je "1907., travnja 10. Odlukom Cesarsko-kraljevskog ministarstva za bogoštovlje i nastavu ..." Za njenog prvog ravnatelj imenovan je inženjer Kamilo Toncic. Uskoro je škola postala najuglednija i najveca škola u Splitu u kojoj su se ucenici obrazovali za brojna zanimanja, te polagali majstorske i šegrtske ispite. U školi su predavali mnogi poznati ljudi: književnici (Dinko Šimunovic), glazbenici (Josip Hatze), likovni umjetnici (Emanuel Vidovic, Virgil Meneghelo Dincic, Vjekoslav Parac ...). Znatan broj ucenika ove škole nastavljao je studije na akademijama u Zagrebu, Parizu i Pragu: Cata Dujšin, Mirko Ostoja, Marin Studin, Milan Tolic, Ljubo Ivancic, Ante Kaštelancic, Juraj Plancic ... Tijekom desetljeca iz Obrtnicke škole izrasle su mnoge današnje splitske srednje škole (Elektrotehnicka, Graditeljska ...), a nakon Drugog svjetskog rata, na tradicijama Obrtnicke škole, osnovana je i današnja umjetnicka škola.
Splitska umjetnicka škola mijenjala je tijekom vremena nazive, programe, lokacije ... Prolazila je kroz brojne reforme, k njoj su "dolazila" i "odlazila" brojna zanimanja (glazbena, kulturološka i sl.). Tek pocetkom 90 – tih ova škola postala je škola cisto likovnih zanimanja. Tada se 1993., iz nekadašnjih nacionaliziranih zgrada, preselila u zgradu bivše vojarne u Ulicu Fausta Vrancica.
No, vratimo se biblioteci stare Obrtnicke škole koja se spominje vec iste godine kada je osnovana škola. Kada je Obrtnicka škola ukinuta, knjige su dodijeljene školama nasljednicama, nešto je dospjelo u splitske knjižnice (Sveucilišnu), a jedan dio u muzeje i galerije (Etnografski muzej, Galeriju umjetnina). Mnoge vrijedne knjige su tada stradale ili su izgubljene jer se nije za njih marilo buduci su tretirale ondašnju (zastarjelu) tehnologiju i pojedine zanate (cilimarstvo, šivanje odijela i rublja, cipkarstvo, obrada kovina i sl.). Sveukupno su do danas identificirane 164 knjige koje su pripadale ondašnjoj Obrtnickoj školi. Jedan manji broj tih knjiga i revija cuva se i u Školi likovnih umjetnosti. Od revija znacajne su: Emporium, The Studio i Deutsche Kunst und Dekoration. Od knjiga vrijedne su: mapa s uzorcima cipki (Krajky a Krajkarstvi lidu Slovanskeho v ceshach, na Morave, ve Slezsku a Uh. Slovensku). Autorice su Marie Smolkova i Regina Bibova. Mapa je tiskana u Pragu 1908.
Medu knjigama za ženske zanate valja izdvojiti knjige:
- Trine e donne Siciliane, autorice Caterine Binetti-Vertua (Milano, 1911.), koja sadrži primjerke sicilijanskih cipki
- Volkskunst in Europa (Berlin, 1929.) sadrži prikaze umjetnickog obrta europskih naroda
- Das Batiken (Oldenburg, 1925.) opisuje drevnu vještinu bojanja tkanina u Indoneziji
- Meister dr Farbe (Leipzig 1904.) sadrži sedamdesetak reprodukcija u boji ondašnjih najpoznatijih slikara.
- Barbaren und Klassiker ( Munchen 1922.) koja govori o umjetnosti "barbarskih" naroda (prastanovnika americkog kontinenta, narodima Bornea, Indije, Jave, Kine, Japana, Perzije)
- Illustrations of Human Lifed ( Pariz, 1837.) je najstarija knjiga u knjižnici. Pisana je na engleskom, a nju je, zu još neke naslove, gipsane modele i kiparski pribor darovao splitski kipar i bivši profesor Željko Radmilovic.

------------------------------------------------------

Danas knjižnica broji blizu 6.000 primjeraka knjiga, fond je inventariziran i katalogiziran. U knjižnici postoji racunalo i pristup internetu. Ona je mjesto gdje se najradije sastaju profesori i ucenici, ovdje se provode izvannastavne aktivnosti: novinarsko-literarna družina (izdaje školski list - ARTLIST) i dramska družina (ARTIST), ovdje se planira sudjelovanje na državnim i medunarodnim smotrama i natjecanjima. Upravo preko školske knjižnice promoviramo umjetnicke izložbe, organiziramo posjete kazalištima i predavanja uglednih strucnjaka.
Da je ova knjižnica spoj galerije i knjižnice vec smo rekli. U knjižnici su pohranjeni najuspješniji radovi ucenika kiparskog odjela i slike priznatih umjetnika, a nekadašnjih ucenika ili profesora ove škole. Možda ce jednom u buducnosti, ova naša školska galerija, izrasti u zasebnu kulturnu instituciju. Prisjetimo se, utemeljitelj škole Kamilo Toncic, utemeljio je i splitski Etnografski muzej i Galeriju umjetnina.
Split je, govoreci opcenito, grad stare bibliotecne tradicije. Pocevši od Splitskog evandelistara, kaptolskog skriptorija, biblioteka splitskih humanista, pa nadalje. Svaka biblioteka, pa tako i ova u Školi likovnih umjetnosti, ima slojevitu vrijednost: pedagošku, kulturološku i spomenicku. Te vrijednosti daju joj, u prvom redu one knjige i revije naslijedene iz fonda stare Obrtnicke, ali i raznovrsne aktivnosti koje se u njoj danas odvijaju i kontakti s Europom i svijetom što se kroz nju ostvaruju.

posted 28.03. 2007.

pogledajte na www.rivaon.com

Suradnja knjižnica Klasicne gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadara i knjižnice Škole likovnih umjetnosti iz Splita.