BIBLIO TEKA

Obrtnicka škola utemeljena je "1907., travnja 10. Odlukom Cesarsko-kraljevskog ministarstva za bogoštovlje i nastavu ..." Za njenog prvog ravnatelj imenovan je inženjer Kamilo Toncic. Uskoro je škola postala najuglednija i najveca škola u Splitu u kojoj su se ucenici obrazovali za brojna zanimanja, te polagali majstorske i šegrtske ispite. U školi su predavali mnogi poznati ljudi: književnici (Dinko Šimunovic), glazbenici (Josip Hatze), likovni umjetnici (Emanuel Vidovic, Virgil Meneghelo Dincic, Vjekoslav Parac ...). Znatan broj ucenika ove škole nastavljao je studije na akademijama u Zagrebu, Parizu i Pragu: Cata Dujšin, Mirko Ostoja, Marin Studin, Milan Tolic, Ljubo Ivancic, Ante Kaštelancic, Juraj Plancic ... Tijekom desetljeca iz Obrtnicke škole izrasle su mnoge današnje splitske srednje škole (Elektrotehnicka, Graditeljska ...), a nakon Drugog svjetskog rata, na tradicijama Obrtnicke škole, osnovana je i današnja umjetnicka škola.
Splitska umjetnicka škola mijenjala je tijekom vremena nazive, programe, lokacije ... Prolazila je kroz brojne reforme, k njoj su "dolazila" i "odlazila" brojna zanimanja (glazbena, kulturološka i sl.). Tek pocetkom 90 – tih ova škola postala je škola cisto likovnih zanimanja. Tada se 1993., iz nekadašnjih nacionaliziranih zgrada, preselila u zgradu bivše vojarne u Ulicu Fausta Vrancica.
No, vratimo se biblioteci stare Obrtnicke škole koja se spominje vec iste godine kada je osnovana škola. Kada je Obrtnicka škola ukinuta, knjige su dodijeljene školama nasljednicama, nešto je dospjelo u splitske knjižnice (Sveucilišnu), a jedan dio u muzeje i galerije (Etnografski muzej, Galeriju umjetnina). Mnoge vrijedne knjige su tada stradale ili su izgubljene jer se nije za njih marilo buduci su tretirale ondašnju (zastarjelu) tehnologiju i pojedine zanate (cilimarstvo, šivanje odijela i rublja, cipkarstvo, obrada kovina i sl.). Sveukupno su do danas identificirane 164 knjige koje su pripadale ondašnjoj Obrtnickoj školi. Jedan manji broj tih knjiga i revija cuva se i u Školi likovnih umjetnosti. Od revija znacajne su: Emporium, The Studio i Deutsche Kunst und Dekoration. Od knjiga vrijedne su: mapa s uzorcima cipki (Krajky a Krajkarstvi lidu Slovanskeho v ceshach, na Morave, ve Slezsku a Uh. Slovensku). Autorice su Marie Smolkova i Regina Bibova. Mapa je tiskana u Pragu 1908.
Medu knjigama za ženske zanate valja izdvojiti knjige:
- Trine e donne Siciliane, autorice Caterine Binetti-Vertua (Milano, 1911.), koja sadrži primjerke sicilijanskih cipki
- Volkskunst in Europa (Berlin, 1929.) sadrži prikaze umjetnickog obrta europskih naroda
- Das Batiken (Oldenburg, 1925.) opisuje drevnu vještinu bojanja tkanina u Indoneziji
- Meister dr Farbe (Leipzig 1904.) sadrži sedamdesetak reprodukcija u boji ondašnjih najpoznatijih slikara.
- Barbaren und Klassiker ( Munchen 1922.) koja govori o umjetnosti "barbarskih" naroda (prastanovnika americkog kontinenta, narodima Bornea, Indije, Jave, Kine, Japana, Perzije)
- Illustrations of Human Lifed ( Pariz, 1837.) je najstarija knjiga u knjižnici. Pisana je na engleskom, a nju je, zu još neke naslove, gipsane modele i kiparski pribor darovao splitski kipar i bivši profesor Željko Radmilovic.

------------------------------------------------------

Danas knjižnica broji blizu 6.000 primjeraka knjiga, fond je inventariziran i katalogiziran. U knjižnici postoji racunalo i pristup internetu. Ona je mjesto gdje se najradije sastaju profesori i ucenici, ovdje se provode izvannastavne aktivnosti: novinarsko-literarna družina (izdaje školski list - ARTLIST) i dramska družina (ARTIST), ovdje se planira sudjelovanje na državnim i medunarodnim smotrama i natjecanjima. Upravo preko školske knjižnice promoviramo umjetnicke izložbe, organiziramo posjete kazalištima i predavanja uglednih strucnjaka.
Da je ova knjižnica spoj galerije i knjižnice vec smo rekli. U knjižnici su pohranjeni najuspješniji radovi ucenika kiparskog odjela i slike priznatih umjetnika, a nekadašnjih ucenika ili profesora ove škole. Možda ce jednom u buducnosti, ova naša školska galerija, izrasti u zasebnu kulturnu instituciju. Prisjetimo se, utemeljitelj škole Kamilo Toncic, utemeljio je i splitski Etnografski muzej i Galeriju umjetnina.
Split je, govoreci opcenito, grad stare bibliotecne tradicije. Pocevši od Splitskog evandelistara, kaptolskog skriptorija, biblioteka splitskih humanista, pa nadalje. Svaka biblioteka, pa tako i ova u Školi likovnih umjetnosti, ima slojevitu vrijednost: pedagošku, kulturološku i spomenicku. Te vrijednosti daju joj, u prvom redu one knjige i revije naslijedene iz fonda stare Obrtnicke, ali i raznovrsne aktivnosti koje se u njoj danas odvijaju i kontakti s Europom i svijetom što se kroz nju ostvaruju.

posted 28.03. 2007.

pogledajte na www.rivaon.com

Suradnja knjižnica Klasiène gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadara i knjižnice Škole likovnih umjetnosti iz Splita.

Uzorna suradnja knjižnica koja potièe i educira!

U knjižnici Klasiène gimnazije Ivana Pavla II. poèetkom ožujka postavljena je izložba uèenièkih radova srednje Škole likovnih umjetnosti iz Splita na temu "Ex libris".

   Na izložbi su postavljena 22 individualna rada uèenika ove škole, 15 iz generacije maturanata 1999./2000. školske godine od kojih je 7 veæ diplomiralo na Akademiji likovnih umjetnosti (Maja Bašiæ, Maja Luketa, Blanka Medak, Marijan Petrièeviæ, Milenko Topiæ i Julijana Turkoviæ, Lana Vitas). Ostalih 8 radova su radovi na istu temu uèenika koji su 2006./2007. školske godine upisali I. razred ove škole – Odjel grafièkog dizajna.
   Mentor ove izložbe, koja æe se vlasnicima vratiti sredinom travnja, je akademski grafièar i prof. struènih predmeta Nikola Skokandiæ, a koordinatorice izložbe: Vanja Škrobica, savjetnica, knjižnièarka Škole likovnih umjetnosti u Splitu i prof. Elvira Katiæ, knjižnièarka Klasiène gimnazije.
   Izložbu su organizirano obišli uèenici Gimnazije, ali i uèenici OŠ iz Zemunika, koji su bili u posjeti ovoj srednjoškolskoj ustanovi, a oèekuje se da ju vide i osnovci OŠ Novigrad koji su najavili obilazak Gimnazije 2. travnja.
   Škola Likovnih umjetnosti u Splitu ove godine slavi 100. godišnjicu postojanja. Utemeljena je daleke 1907. godine kao Obrtnièka škola u kojoj su se uèenici obrazovali za brojna zanimanja te polagali majstorske i šegrtske ispite. U školi su predavali mnogi poznati ljudi: književnici (Dinko Šimunoviæ), glazbenici (Josip Hatze), likovni umjetnici (Emanual Vidoviæ) i dr. Tijekom prvih desetljeæa XX. Stoljeæa iz Obrtnièke škole izrasle su mnoge današnje splitske srednje škole, a nakon Drugoga svjetskog rata osnovana je i današnja umjetnièka škola. No, tek tijekom 90-ih godina ova je škola postala - škola èisto likovnih zanimanja.
   Knjižnica stare Obrtnièke škole spominje se iste godine (1907.) kada je osnovana i škola. Meðutim, kada je ukinuta nešto knjižnoga fonda je dospjelo u splitske knjižnice (Sveuèilišnu), nešto u Etnografski muzej, a nešto u Galeriju umjetnina. Mnoge su vrijedne knjige tada stradale.
   Danas je to knjižnica koja broji blizu 6.000 primjeraka knjiga, ali je i mjesto kulturno-umjetnièkog susreta generacija. Ona je spoj galerije i knjižnice, duša škole. U njoj su pohranjeni najuspješniji radovi uèenika kiparskog odjela i slike priznatih umjetnika, nekadašnjih uèenika ili profesora ove škole.
   Split je, govoreæi opæenito, grad stare biblioteène tradicije. Poèevši od Splitskog evanðelistara, kaptolskog skriptorija, biblioteka splitskih humanista, pa nadalje. Svaka knjižnica, pa tako i ova u Školi likovnih umjetnosti, ima slojevitu vrijednost: pedagošku, kulturološku i spomenièku. Te vrijednosti daju joj, u prvom redu one knjige i revije naslijeðene iz fonda stare Obrtnièke škole, ali i raznovrsne aktivnosti koje se u njoj danas odvijaju i kontakti s Europom i svijetom što se kroz nju ostvaruju. Zato je i vrijedilo upoznati se s barem djeliæem onoga što se u njoj, kroz izvannastavne aktivnosti ili u korelaciji sa struènim predmetima, odvija.
   Nakon što su spoznali znaèenje ovoga obilježja vlasništva knjižnice (EX LIBRIS), bilo da se radi o pojedincima ili institucijama (u ovom sluèaju knjižnici jedne škole) kroz povijest, uèenici su sa zanimanjem razgledali izložbu i divili de mnoštvu ideja prikazanih na "Ex libris-ima" Škole likovnih umjetnosti. Svi radovi su raðeni na ruèno izraðenom papiru, eko papiru, kojega su ti isti uèenici izradili u radionicama koje su prethodile izradi "Ex librisa". O tehnièkoj spretnosti, umjetnièkoj dotjeranosti, kreativnoj maštovitosti i dr. najbolje govore rijeèi koje su zapisali u Knjizi dojmova. " Ne postoji takva stvar poput infantilnosti i ogranièenosti u umjetnosti. Nerafiniranost mladenaèkih godina dopušta rafiniranoj starosti umjetnièkih umova da pokaže svoju najljepšu formu, pa i u ogranièenom zadatku za impresiju – a to i pokazuju radovi "ex librisa" koje sam vidjela. Impresija je uspjela, zadivljena sam.» - napisala je Tamara Tomiæ, uèenica IV. razreda Klasiène gimnazije, nakon razgledavanja.
   Osim toga, ova zanimljiva i vrijedna izložba "Ex libris-a" je potaknula srednjoškolce ove gimnazije da na radionici u svojoj školi izrade "Ex libris", oznaku vlasništva knjiga u svojoj knjižnici koja broji oko 18.000 svezaka knjiga, a bogata je i drugom knjižnom i neknjižnom graðom.
   Organiziranje ovakvih izložbi primjer je dobre suradnje knjižnica dviju srednjih škola, jedne iz Zadra, a druge iz Splita.