BIBLIO TEKA

Dobrodošli !

MATURANTI!!!

Na ovim stranicama naci cete pitanja i odgovore iz hrvatskog jezika (na maturi) koja su sastavljali ucenici iz drugih škola.

Možete ih slobodno koristiti, ali ipak provjerite ispravnost odgovora.

MATURA - HRVATSKI - PITANJA I ODGOVORI

SLIKARSKA TEHNOLOGIJA (skripta)

ANATOMIJA (skripta)

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTI POVIJEST UMJETNOSTI

ŠKOLA LIKOVNIH UMJETNOSTI

 

PITANJA ZA ZAVRŠNI ISPIT 2005/2006. -  HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

 

(Marica Butina i Ivana Jurić)

 

I. HRVATSKA KNJIŽEVNOST

 

1. hrvatska srednjovjekovna književnost: trajanje, značajke, vrste,

    spomenici pismenosti

 2. hrvatska renesansna književnost: trajanje, značajke, pisci i djela

 3. Marko Marulić  (o piscu i djelima)

 4. Hanibal Lucić  (o piscu i djelima)

 5. Marin Držić  "Dundo Maroje"   (o piscu i djelu)

 6. barok u hrvatskoj književnosti: trajanje, značajke, pisci i djela

 7. Ivan Gundulić   (o piscu i djelima)

 8. poezija u doba baroka  (značajke, pisci i djela)

 9. prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti: trajanje, značajke,

     pisci i djela

10. hrvatski narodni preporod: trajanje, značajke, predstavnici

11. August Šenoa  (o piscu i djelima)

12. hrvatski realizam: trajanje, značajke, pisci i djela

13. Vjenceslav Novak  "Posljednji Stipančići"  (o piscu i djelu)

14. socijalna tematika i regionalizam u djelima hrvatskih realista

15. hrvatska moderna: trajanje, značajke, predstavnici

16. pjesništvo hrvatske moderne  (Matoš, Vidrić, Nazor) 

     (o piscima i djelima)

17. proza hrvatske moderne  (značajke, pisci i djela)

18. Antun Gustav Matoš  (o piscu i djelima)

19. Milan Begović “Pustolov pred vratima”  (o piscu i djelu)

20. Antun Branko Šimić  (o piscu i djelima)

21. Miroslav Krleža  "Povratak Filipa Latinovicza"  (o piscu i djelu)

22. Miroslav Krleža  "Gospoda Glembajevi"  (o piscu i djelu)

23. Ivo Andrić  "Prokleta avlija"  (o piscu i djelu)

24. Tin Ujević  (o piscu i djelima)

25. Dobriša Cesarić  (o piscu i djelima)

26. Dragutin Tadijanović  (o piscu i djelima)

27. Slavko Mihalić  (o piscu i djelima)

28. krugovaši i razlogovci  (vremensko određenje, značajke,

      predstavnici)

29. pjesništvo krugovaša  (Kaštelan, Parun, Pupačić - o piscima

      i djelima)

30. Ivo Brešan  "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" 

      (o piscu i djelu)

31. poezija u hrvatskoj književnosti  (stilske značajke kroz

      razdoblja, pisci i djela)

32. ep u hrvatskoj književnosti  (stilske značajke kroz razdoblja,

      pisci i djela)

33. roman u hrvatskoj književnosti  (stilske značajke kroz

      razdoblja, pisci i djela)

34. drama u hrvatskoj književnosti  (stilske značajke kroz

      razdoblja, pisci i djela)

 

II. SVJETSKA KNJIŽEVNOST

 

  1. Homer  (o piscu i djelima)

  2. Sofoklo  "Antigona" (o piscu i djelu)

  3. grčka tragedija: značajke, razvoj, pisci i djela

  4. "Biblija"

  5. renesansna europska književnost: pojam, trajanje,

      značajke, pisci i djela

  6. Francesco Petrarca  "Kanconijer"  (o piscu i djelu)

  7. Giovanni Boccaccio  "Dekameron"  (o piscu i djelu)

  8. William Shakespeare  (o piscu i djelima)

  9. William Shakespeare  "Hamlet"  (o piscu i djelu)

10. renesansni roman: vrste, primjer

11. klasicizam i prosvjetiteljstvo u Europi: pojam, trajanje,

      značajke

12. Moliere, Voltaire (o piscima i djelima)

13. romantizam: trajanje, značajke

14. romantizam: glavni predstavnici nacionalnih književnosti

15. usporedba svjetskog i hrvatskog romantizma

16. Johann Wolfgang Goethe  "Patnje mladoga  Werthera" 

     (o piscu i djelu)

17. poezija u doba romantizma  (značajke, pisci i djela)

18. roman u doba romantizma  (značajke, pisci i djela)

19. realizam: trajanje, značajke, predstavnici

     nacionalnih književnosti

20. usporedba stilskih značajki romantizma i realizma

21. Honore de Balzac  "Otac Goriot"  (o piscu i djelu)

22. Fjodor Mihajlovič Dostojevski  "Zločin i kazna" 

      (o piscu i djelu)

23. europski modernizam: trajanje, značajke, predstavnici,

      pravci

24. Henrik Ibsen  "Lutkina kuća"  (o piscu i djelu)

25. avangarda: pojam, trajanje, značajke, nabrojiti  pokrete

26. avangardni pokreti: futurizam i ekspresionizam

      (značajke, predstavnici)

27. avangardni pokreti: dadaizam i nadrealizam (značajke,

      predstavnici)

28. Marcel Proust  (o piscu i djelima)

29. kazalište apsurda: značajke, pisci i djela

30. Eugene Ionesco “Stolice”  (o piscu i djelu)  ili

      Samuel Beckett “Čekajući Godota”  (o piscu i djelu) 

31. Bertolt Brecht  "Majka Hrabrost i njezina djeca" 

     (o piscu i djelu)

32. poezija u svjetskoj književnosti  (stilske značajke kroz razdoblja,

      pisci i djela)

33. roman u svjetskoj književnosti  (stilske značajke kroz razdoblja,

      pisci i djela)

34. drama u svjetskoj književnosti  (stilske značajke kroz razdoblja,

      pisci i djela)

 

III. HRVATSKI JEZIK

 

  1. fon, fonem, alofon, fonetika, fonologija  (definicije)

  2. razdioba glasova: po otvoru, po slogu, po mjestu tvorbe,

      po zvučnosti

  3. glasovne promjene: nepostojano a, palatalizacija,

      sibilarizacija, jotacija

  4. glasovne promjene: zvučno jednačenje, mjesno jednačenje,

      gubljenje suglasnika

  5. naglasni sustav (naglasci na naglasnicama, nenaglasnice)

  6. morfem, alomorf, morfologija (definicije); razdioba morfema 

      (po značenju, po položaju)

  7. imenice: gramatička obilježja, vrste

  8. veliko i malo početno slovo

  9. zamjenice  (vrste)

10. pridjevi: gramatička obilježja, vrste

11. brojevi

12. glagoli: značenje, vid, stanje, prijelaznost

13. glagolska vremena  (koja su i kako se tvore)

14. glagolski oblici  - bez vremena  (koji su i kako se tvore)

15. nepromjenjive vrste riječi

16. sintagma (definicija i podjela)

17. subjekt, atribut, apozicija

18. predikat, objekt

19. priložne oznake

20. nezavisnosložene rečenice

21. zavisnosložene rečenice  (bez priložnih)

22. priložne rečenice

23. rečenični znaci i interpunkcija

24. jezični sustav u jezični znak

25. jednoznačnost i višeznačnost riječi

26. sinonimija i sinonimi

27. homonimija i homonimi

28. antonimija i antonimi

29. vremenska raslojenost  leksika

30. prostorna raslojenost  leksika

31. funkcionalna raslojenost  leksika

32. frazeologija i frazemi

33. leksikografija

34. fonetika, morfologija, sintaksa, leksikologija  (definicije)

 

 

POVIJEST UMJETNOSTI

 

PROF. JASENKA SPLIVALO - JST

 

*      KANON – definicija i vrste

*      KONTRAPOST

*      BAZILIKA – razvoj

*      KOMPOZICIJA – ZLATNI REZ

*      IVAN MEŠTROVIĆ

*      SECESIJA

*      BAUHAUS

*      KONTRASTI BOJA

*      KIČ

*      MEGALITSKI OSTACI

*      PALEOLIT – ostaci

*      NEOLIT

*      EGIPAT - arhitektura

*      GRČKA – antropomorfizam

*      RIM – urbanizam

*      KASNA ANTIKA – Dioklecijanova palača

*      STAROKRŠĆANSKA UMJETNOST – simbolička ikonografija

*      BIZANTSKA UMJETNOST

*      PREDROMANIČKE CRKVICE KOD NAS

*      ROMANIČKA SKULPTURA KOD NAS

*      ROMANIKA

*      GOTIKA – kontraforni sustav

*      RENESANSA – ITALIJA – quattrocento i cinquecento – prostor, perspektiva

*      RENESANSA – EUROPA - quattrocento i cinquecento

*      BAROK – iluzionizam, kjaroskuro kontrast

*      NEOKLASICIZAMA – i kod nas ROBERT ADAM

*      ROMANTIZAM – Weltschmertz

*      ENGLESKI PEJZAŽISTI

*      IMPRESIONIZAM

*      EKSPRESIONIZAM

*      FOVIZAM

*      KUBIZAM

*      FUTURIZAM

*      DADAIZAM

*      NADREALIZAM

*      APSTRAKCIJA – Kandinsky i Der blaue Reiter

*      POP-ART i Andy Warhol

*      OP-ART i Happening

*      FUNKCIONALIZAM U ARHITEKTURI – Le Corbusier, Mies van dr Rohe

*      ORGANKSA ARHITEKTURA – A. Gaudi, F.L. Wright

*      SUVREMENA SKULPTURA – Henry Moore, C. Brancusi

*      HRVATSKA UMJETNOST U XIX. STOLJEĆU

*      GRUPA TROJICA I MINHENSKI KRUG

*      SUVREMENE TENDENCIJE U HRVATSKOJ

 

ODJEL SLIKARSTVA

SLIKARSTVO; pitanja sastavili prof. Stjepan Ivaniševic i Marko Amižic

 

  1.  Elementi kompozicije 

  2. Vrste kompozicije

  3. Oblikovanje volumena (tonsko, koloristicko, graficko)

  4. Prostor (perspektive)

  5. Kromatska svojstva boja (krug boja)- vrste

  6. Tonska svojstva boja

  7. Kontrasti boja 

  8. Miješanje boja (aditivna i suptraktivna sinteza)

  9.  Proporcija i ravnoteža

10. Zlatni rez

11. Crtace tehnike

12. Slikarske tehnike

13. Zidne tehnike (primijenjeno slikarstvo)

14. Likovni motivi

15. Slikarska instrumentacija

 

LITERATURA:

Bacic Marsel, Mirenic-Bacic Jasenka: « Uvod u likovno mišljenje»

Despot Nikola: «Svjetlost i sjena»

Itten Johannes: «Umjetnost boje»

Peić Matko: «Pristup likovnom govoru»

Perasovic Mateo: «Slikarski pojmovnik“

 

SLIKARSKI DIZAJN, pitanja sastavila Žina Punda, prof.

 

Gips

Priprema platna

Svojstva i sastojci keramicke mase

Priprema papira kao slikarske podloge

Oblikovanje i ukrašavanje keramike

Disperzioni premazi (akrilna smola)

Otapala

Korozija i zaštita od korozije

Pigmenti i bojila

Bakar i legure

Punila

Slikarske podloge

Bjelila

Željezo i celik

Veziva

Vrste tekstilnih vlakana

Tutkalo

Drvo kao slikarska podloga

Kazin i glutolin

Ljepenka

Voskovi

Vrste preparacija

Smola i balzami

Tutkalno kredna i emulziona preparacija

Ulja i sikativi

Papir

Mineralna veziva

Plasticne mase

Prirodne smole

Gašeno vapno  i feska

Laneno ulje

Vrste drvenih ploca i njihova obrada

Emulzije

Poliesterska smola

 

ODJEL FOTOGRAFSKOG DIZAJNERA

FOTOGRAFSKE TEHNIKE – prof. Željka MiloševiC Paro

  

  1. Fotografski studio (0prema i primjena), te oprema i rad u tamnoj komori
  2. Anatomija, tipovi, vrste i namjena foto aparata
  3. Zaslon ili blenda kao osnovni dio objektiva, funkcija
  4. Zapor ili zatvarac, vrste i karakteristike (staticno i dinamično snimanje objekta u pokretu)
  5. Objektivi, preteca objektiva, sastavni dijelovi,vrste i namjena
  6. Crno-bijeli filmovi, vrste i osnovne odrednice
  7. Filtri u crno-bijeloj fotografiji
  8. Osnovni elementi fotografije
  9. Dubinska oštrina, tehnicki i kreativni parametri
  10. Svjetlomjeri, vrste i upotreba
  11. Psihološke odrednice i efekti u fotografiji – rakursi i perspektiva, sredstva za naglašavanje i prigušivanje
  12. Fotomontaža – snimateljski i laboratorijski postupci, te način rješavanja problema u digitalnoj fotografiji
  13. OSP (osnovne svjetlosne pozicije) – temeljne rasvjetne tehnike
  14. Povecanje osjetljivosti filma, utjecaj na zrnatost, kontrast i mrenu
  15. Oprema i nacin snimanja arhitekture
  16. Oprema i nacin snimanja life-fotografije
  17. Boja u fotografiji (vrste,psihološke odrednice, filmovi, nacin dobivanja boja)
  18. Reporterska fotografija, vrste, oprema i nacin snimanja
  19. Stvaralaštvo u tamnoj komori – bareljef, sabattier efekt ili pseudosolarizacija (solarizacija)                                                                                           

FOTOGRAFSKI DIZAJNER , pitanja sastavila Žina Punda, prof.

 

Definicija pojma svjetlosti i optike. Osnovni zakoni optike.

 

Fotografski sloj (fotoemulzija)

Teorije o prirodi svjetlosti. Izvori svjetlosti

Priprava fotoemulzije

Odbijanje svjetlosti na ravnom zrcalu

Teorija Gurney  Mott o nastanku latentne slike

Difuzija svjetlosti

Razvijanje i sastav razvijača

Odbijanje svjetlosti na kutnom zrcalu

Priprava, iskorištenost i regeneracija razvijača

Sferna zrcala

Negativ - razvijači

Lom svjetlosti

Pozitiv - razvijači

Totalna refleksija

Mehanizam razvijanja

Optička leća

Činioci o kojima ovisi razvijanje, način razvijanja

Disperzija svjetlosti

Fiksiranje i sastav fiksira

Vrste spektara i spektroskopije

Ogib svjetlosti

Senzitometrija i bazične senzitometrijske veličine

Definicija fotoelektričnog efekta i njegova primjena

Gustoća zacrnjenja

Fotometrija i fotometrijske veličine

Karakteristične gustoće zacrnjenja

Definicija i vrste fotometara

Senzitometar

Fotokemijska reakcija

Krivulja zacrnjenja

Građa foto materijala negativ

Oslabljivanje i pojačavanje negativa

 

Odjel industrijskog dizajnera

Pitanja sastavila Dubravka Bodulic, prof.

 

  1. što je ergonomija?
  2. Kanoni ljudskog tijela
  3. antropometrika sjedenja
  4. nacela kompozicije
  5. ritam
  6. ravnoteža
  7. sklad
  8. kontrast
  9. prevlađavanje
  10. jedinstvo
  11. proporcija
  12. zlatni rez
  13. kompozicija
  14. definicija dizajna
  15. osnovne karakteristike dizajna
  16. dizajn procesa (faze)
  17. 1.faza dizajn procesa(definicija problema)
  18. 2. faza dizajn procesa (definicija ciljeva)
  19. 3. faza dizajn procesa (dizajn faza)
  20. 4. faza dizajn procesa (vrednovanje)
  21. 5. faza dizajn procesa (prezentacija i izvedba)
  22. funkcija kao faktor dizajna
  23. podrucje dizajna
  24. graficki dizajn
  25. poceci dizajna – industrijska revolucija
  26. secesija (prijelaz stoljeca)
  27. bauhaus
  28. razvoj stolice kao predmeta dizajna
  29. osnovni elementi perspektivne slike (nacrtaj i objasni)
  30. centralna perspektiva (nacrtaj kubus i dio prostora)
  31. perspektiva s dva nedogleda (nacrtaj kubus i dio prostora)
  32. nacrtaj kombinirani prikaz pogled – presjek po slobodnom izboru

 

 

INDUSTRIJSKI DIZAJNER  (tehnologija); pitanja sastavila Žina Punda, prof.

  • Gips
  • Sredstva za brušenje
  • Patiranje gipsa
  • Zaštita od korozije
  • (servisi za piće i kavu pored "funkcije" koliko je "estetski" faktor bitan)
  • Svojstva i boja gline
  • Bakar i legure
  • Sastojci keramičke mase
  • Obojeni metali
  • Oblikovanje, pečenje i sušenje keramike
  • Ljepila i kitovi za drvo
  • Podjele keramičkih prizvoda, greške u glini
  • Završna obrada drva premazima
  • Ukrašavanje keramike
  • Korozija
  • Sirovine i svojstva stakla
  • Spajanje i tiskanje plastičnih masa
  • Oblikovanje i vrsta stakla
  • Spajanje metala
  • Poliesterska smola
  • Lemljenje
  • Glazure
  • Otapala
  • Svojstva plastičnih masa
  • Galvanizacija
  • Oblikovanje plastičnih masa
  • Furniri i ukočene ploče
  • Dodaci plastičnim masama
  • Kemijski sastav drva
  • Vrste plastičnih masa
  • Željezo i čelik
  • Tehnološka svojstva plastičnih masa
  • Lijevanje
  • Opća i tehnička svojstva metala
  • Građa i svojstva drva

ODJEL GRAFICKOG DIZAJNA

GRAFICKA TEHNOLOGIJA

 Pitanja sastavio Nikola Skokandic, prof.

 

  1. Što je grafika
  2. Izrada kopirnog predloška za kolor tiska
  3. Što je graficki orgina?
  4. Vrsta grafickih boja
  5. Graficka tehnika visokog tiska, likovni izraz
  6. Tehnološka priprema u grafickom poduzeću
  7. Visoki tisak industrijska proizvodnja
  8. Graficke boje – sušila, otapala, dodaci
  9. Kemijske metode dubokog tiska, likovni izraz
  10. Graficke boje – punila, veziva
  11. Duboki tisak – industrijska proizvodnja
  12. Pigmenti – podjela
  13. Litografija obrada kamene ploce (primrema za crtež)
  14. Sastav grafickih boja
  15. Litografija – učvršcivanje crteža i preprema za tisak
  16. Graficke boje – karakteristika, uloga, funkcija
  17. Ofset
  18. Standardi papira
  19. Mehaničke metode dubokog tiska
  20. Propusni tisak
  21. Izrada sloga
  22. Korekturni znakovi
  23. Povijest pisma
  24. Što je fototipija, a što autotipija?
  25. Mjerni sistem u tipogafiji, osnovne velicine slova
  26. Sastav papira
  27. Akvatinta – postupak
  28. Što je celuloza i kako se dobiva?
  29. Bakrorez i bakropis
  30. Graficka dorada – tehnike rezanja i savijanja
  31. Mezzotinta
  32. Graficka dorada - tehnike sakupljanja i šivanja
  33. Litografske tehnike
  34. Raster – što je moare?

Pitanja sastavio Slobodan Tomic, prof.

  

  1. Plakat: podjela i vrste 
  2. Osnovni zadaci plakata
  3. Plakat: povijesni razvoj
  4. Plakat: elementi koji skrecu pozornost
  5. Plakat: idejno i likovno rješenje
  6. Tipografski i umjetnicki plakat (razlike i podjela)
  7. Ambalaža i  povijest razvoja ambalaže
  8. Podjela ambalaže
  9. Ambalaža: likovno rješenje
  10. Svrha i funkcija ambalaže
  11. Tipovi ambalaže
  12. Ploha
  13. Volumen
  14. Tocka
  15. Kontrast
  16. Sklad
  17. Crta
  18. Struktura
  19. Boja
  20. Crtež
  21. Pravilo zlatnog reza
  22. Skoca, kroki
  23. Zaštitni znak, logotip
  24. Vinjeta
  25. Ilustracija
  26. Karikatura, strip
  27. Digitalna i računalna grafika
  28. Multimedija
  29. Web dizajn i interakcija

 

 

KAKO SE PIŠE ZAVRŠNI MATURALNI RAD

Završni ili maturalni rad je samostalan strucni rad koji ucenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad ucenika za vrijeme izrade završnog rada.
Tematski maturalni rad treba pokrivati užu cjelinu koju ucenik treba sadržajno rašclaniti, obuhvatiti i na odgovarajući nacin prezentirati, te jezicno ili u drugom obliku ( matematicki, graficki, likovno ) izraziti s obzirom na zahtjeve određene discipline i struke.
Nakon odabira teme i nastavnog predmeta iz kojega će ucenici raditi maturalnu radnju knjižnicar se ukljucuje u pomož ucenicima da što uspješnije urade svoj rad.
U dogovoru s predmetnim profesorima kod koji su ucenici odabrali teme za maturalne radnje, slijedi grupni posjet ucenika i njihovoga mentora knjižnici.
Iako su ucenici kroz cetiri godine svoga školovanja dolazili u knjižnicu, organizirano, grupno i individualno i upoznali knjižnicnu građu školske knjižnice, ovakav posjet ucenika s predmetnim profesorom i uz pomoc knjižnicara ima puno više efekata i koristi.
Knjižnicar uz pomoc predmetnog profesora upozna ucenike sa cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili strucne skupine.
Ucenici dobivaju uvid u kompletnu REFERENTNU ZBIRKU knjižnice
( enciklopedije, leksikoni, rjecnici, prirucnici, atlasi, monografije i sl. ) koju mogu koristiti u školskoj citaonici a određene tekstove, slike, tabele i sl. mogu fotokopirati, dakle bez iznošenja knjiga izvan prostora škole.
Zatim ucenike upoznam sa STRUCNOM LITERATUROM koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili strucne skupine. Ucenici se upoznaju s konkretnom građom koju mogu posuditi i koristiti na određeno vrijeme izvan knjižnice. Ucenike upoznam sa strucnim katalogom i određenom strucnom skupinom koja ih zanima. Tako dobiju uvid u kompletnu knjižnu građu iz podrucja koje ih interesira, bez obzira što su neke knjige posuđene.
Pošto je sva knjižna građa kompjuterski obrađena i urađeni su svi knjižnicni katalozi, ucenici dobiju uvid u mogucnost racunalnog pretraživanja tražene građe za svoju temu, strucnog ili predmetnog kataloga.
Ucenike upoznam i sa zbirkom PERIODIKE koju knjižnica ima, jer za svaki nastavni predmet imamo barem jedan ili više naslova casopisa.
Casopise ne posuđujemo izvan knjižnice ali ih mogu koristiti u školskoj citaonici, ili iznimno mogu ih dobiti vikendom.
Ovom prigodom ucenike upoznam i sa ZBIRKOM AV GRAĐE koja je smještena u knjižnici.
Pošto imamo vrijednu zbirku od oko 700 komada AV građe, i nju stavimo na raspolaganje ucenicima ako im može poslužiti za njihov rad.
AV građu ucenici mogu koristiti u citaonici gdje je smještena AV oprema ili posuditi vikendom doma.
Nakon ovog uvodnog dijela koji se odvija među knjigama i policama, dakle u knjižnici, sada prelazimo na prostor citaonice gdje je vec unaprijed pripremljeno sve na panou citaonice.
Tu izložimo ucenicima na jedno dulje vrijeme pregledno, jasno i postupno nacin izrade maturalnog rada.
Pošto su ucenici odabrali svoje teme njihov rad treba posvjedociti ucenikovu sposobnost da misaono obradi određenu temu, da interpretira strucnu literaturu o svom predmetu i da pokaže koliko ucenik vlada gradivom vezanim uz temu.
Kada je ucenik izabrao temu potrebno je napraviti plan rada za izradu svog maturalnog rada.
Taj plan treba obuhvacati sljedece poslove:
- citanje i prikupljanje literature
- ponovno citanje i bilježenje važnih podataka
- raspored građe
- izrada plana rada
- pisanje rada po prethodnom planu
- revizija i ispravljanje rada
- tehnicka obrada i prijepis
KOMPOZICIJA I DIJELOVI MATURALNOG RADA
Kompozicija maturalnog rada je raspoređivanje teme u manje cjeline ( poglavlja i dijelove ), ovisno o opsegu rada. Zato se svaki završni ili maturalni rad sastoji od: naslova, sadržaja, uvoda, razrade, zakljucka, bibliografije i dodatka.
NASLOV oznacava temu rada pa treba biti što precizniji i po mogucnosti što kraci. Ako je potrebno, može se naslovu dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima.
Naslov je istaknut na naslovnoj stranici maturalnog rada koja mora sadržavati i sve važne podatke o uceniku maturantu: naziv i sjedište, te adresu škole koju pohađa, razred, školsku godinu, te predmet iz kojeg piše maturalni rad kao i profesora – mentora kod kojega brani svoj rad.
SADRŽAJ je uobicajeno staviti na pocetak rada pa je preporucljivo njega prvo procitati. Naravno, sadržaj može doci i na kraju rada, ali zbog preglednosti cešce dolazi na pocetak maturalnog rada.
Sadržaj prezentira strukturu rada i odnos pojedinih dijelova. Sadržaj, ustvari, cine naslovi i podnaslovi rada.
UVOD je prvi kontakt citaoca s tekstom, on nas uvodi i upucuje na problem koji ce u radu biti razmatran. U uvodu je potrebno:
- precizirati predmet rada, tj. istaknuti o cemu ce se u radu pisati;
- naznaciti organizaciju i plan u izradi rada, npr. Od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži ( tekstualne, graficke, statisticke i sl.) i drugo;
- ucenik može izraziti svoj stav prema temi i razloge za izbor određene teme.
Uvod obicno obuhvaca oko 1 – 2 stranice teksta.
RAZRADA je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. U razradi treba obraditi sve ono što je navedeno u uvodu. Svaki rad se sastoji od više poglavlja, koja se dalje dijele u potpoglavlja i odjeljke.
Temu treba logički razviti i sistematizirati, potpuno je obuhvatiti, da se ne osjete praznine i prijelazi. U rad se mogu ukljuciti tablice, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterecuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu.
Podatke o njima bolje je dati na kraju u dodatku, s tim što ih treba numerirati.
Pojedini dijelovi rada imaju naslove i podnaslove, koji moraju biti naznaceni u sardžaju i oznacavaju strukturu rada. Razrada mora sadržavati prikaz predmeta i analizu građe ili izvora. Razrada je najopsežniji dio rada i obuhvaca najviše 15 – 20 stranica.
ZAKLJUCAK je završni dio rada. U njega se ne unosi novi materijal. Iz niza detalja tu se izdvajaju kljucni elementi koje treba zapamtiti. Zakljucak u radu može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, odnosno može sadržavati i neke preporuke i podatke do kojih smo došli u radu.
Zakljucak obicno zauzima jednu stranicu maturalnog rada.
DODATAK je nužan sastavni dio rada.
Hoce li ce rad sadržavati dodatak ( priloge ) ili ne, ovisi o prirodi samog rada. Uvrštava se u rad ako je materijal takve prirode da ne bi otežavao citanje teksta. To mogu biti tablice, fotokopije dokumenata, ilustrativni i graficki materijal te veci statisticki podaci.
Iako su izdvojeni iz teksta, ti materijali moraju biti spomenuti ili komentirani u tekstu.
BIBLIOGRAFIJA ILI POPIS LITERATURE
Pod bibliografijom nazivamo popis koji sadrži abecednim redom prezimena autora, nazive svih dokumenata i izvora ( knjiga, casopisa, clanaka ili AV građe ), te njihove nakladnike, mjesto i godinu izdanja.
Kako ucenici koriste strucnu literaturu u izradi maturalnog rada?
Ucenike upozorim da ne smiju prikrivati izvore koje su koristili, nego ce povremeno naznaciti porijeklo podataka, shvacanja i teza.
Tocno ce navesti autora, djelo ili stranicu gdje je našao izloženo. U tom smislu ucenik ne može težiti nekoj originalnosti, ne smiju tuđa mišljenja i ocjene predstavljati kao svoja izvorna shvacanja.
U radu ce ucenik i više puta doslovno navesti ( citirati ) odlomke iz izvornika i to pod navodnicima, s time da odmah zatim u bilješci na dnu stranice ili na kraju rada naznaci izvor, tj. navede prezime i ime autora, naslov djela, mjesto izdanja, nakladnika, godinu izdanja, te stranicu.

Primjeri bibliografskih podataka za knjige i casopise
1. AKO JE KNJIGA DJELO JEDNOG AUTORA:
ŠICEL, Miroslav. Hrvatska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
2. AKO JE KNJIGA DJELO DO TRI AUTORA:
ŠICEL, Miroslav. Ante Stamac i Truda Stamac. Hrvatski roman, Mladost, Zagreb, 1988.
3. AKO JE KNJIGA DJELO VIŠE OD TRI AUTORA:
Pine, Stanley i dr. Organska kemija. Školska knjiga, Zagreb, 1986.
ENCIKLOPEDIJE:
- Opca enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb,1981.
- Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1980.
- Tehnicka enciklopedija, sv.6, JLZ, Zagreb, 1979.
- Hrvatski biografski leksikon, sv. 1, JLZ, Zagreb, 1983
CLANCI IZ CASOPISA:
- Dujmov, Jozo. Sida je i među mackama // Priroda, 1985. 810 (1), str. 106 – 108.
- Friganovic, Mladen. Kakva je, zapravo zemlja Japan? // Geografski horizont, 1994. (XL), 1, str. 69 – 71.
Citiranje
«Držimo se mi pluga i motike»1
«Ucitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.»2
1. Kovacic, Ante. U registraturi, Zora, Zagreb, 1968, str. 41.
2. Kovacic, Ante, citirano izdanje, str. 83.
OBILJEŽAVANJE DIJELOVA MATURALNOG RADA
Svi dijelovi maturalnog rada MORAJU BITI OBILJEŽENI I OZNACENI. Najcesce se koristi numericko obilježavanje arapskim brojkama.
Ovako može izgledati jedna razdioba rada:
1. UVOD ( prvi dio rada i prva oznacena stranica)
2. NASLOV POGLAVLJA
2.1. PODNASLOV
2.2. DRUGI PODNASLOV
2.3. ----------------------------
3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA

Uobicajeno je da svako novo i vece poglavlje pocinje na novoj stranici. Sve stranice rada moraju biti numerirane od prve do kraja i upisuju se na vrh stranice, iznad teksta ( na sredini), jer se na dnu stranice ispod teksta oznacavaju citati , pocevši od broja 1 … pa dalje koliko ih ima u radu. Ponekad se stranice mogu oznaciti i pri dnu svake stranice, ispod teksta.
Tekst jedne stranice treba biti odmaknut s lijeve strane 3 cm od kraja, a ostale strane ( desno, gore i dolje) po 2 cm od ruba stranice.
Na jednoj stranici treba biti najviše 32 retka teksta ( 1 kartica), a manje može biti, ovisno o rasporedu dijelova rada (poglavlja, potpoglavlja i sl.)
Tekst se piše najcešce s proredom 1,5.
Kad je maturalni rad gotov, napisan pisacim strojem ili na racunu, daje se na pregled profesoru-mentoru koji je ucenika vodio kroz sve faze izrade maturalnog rada.
Time je završen jedan oblik ucenikovog rada na kraju njegova srednjoškolskog obrazovanja, koji ce i na ovaj nacin posvjedociti njegovu zrelost i spremnost za daljnje školovanje i obrazovanje.

 

KAKO SE PIŠE SEMINARSKI RAD

posted 6.03. 2007.

 

SEMINARSKI RAD SASTOJI SE OD:

 

1. Omotne ili vanjske ili naslovne stranice

na vrhu stranice lijevo se piše naziv škole

u sredini, centrirano piše se: Seminarski rad

ispod toga naziv teme

lijevo pri dnu piše se: Mentor: ispod toga ime i prezime mentora (profesora) i titula

desno pri dnu piše se: Učenik: ispod toga ime i prezime učenika, razred

pri dnu stranice u sredini (centrirano) piše se: grad, mjesec i godina

prva stranica se ne numerira

 

2. Sadržaja

Uvod – Ovdje se daje ukratko, u nekoliko redaka daje opis teme koja ce se obrađivati i razlozi zašto si baš nju odabrao.

Tekst – obrada teme – U ovom dijelu opisuju se bitne činjenice iz teme završnog rada. Ukoliko ima puno teksta može se, u dogovoru s profesorom, podijeliti na manja poglavlja.

Zaključak – U ovom dijelu rada treba dati svoje mišljenje o zadanoj temi završnog rada.

 

3. Popis literature navodi se abecednim redom:

- najprije prezime i ime autora, zatim naslov djela, izdavač, grad, godina

- tekstovi preuzeti s Interneta moraju također imati podatke o autoru i naslovu rada. Ako to nije moguće saznati, napiše se web stranica s koje je tekst ili slika preuzeta i datum preuzimanja

 

4. Zadnja stranica

(ne računajući, dakako, stranicu korica) ostaje za profesorov komentar , datum kad je rad zapremio i ocjenu koju je dao  rada mogu se koristiti citati - bilješke koji potkrepljuju napisani sadržaj. Prilikom navođenja izvorâ potrebno je označiti citirani tekst i to oznakom u na kraju citiranog teksta (brojevima). Ispravno i ujednačeno navesti izvore - naznačiti odakle je citirano.

 

NAPOMENA:

Tekst seminara piše se na računalu,  najčešće u Times New Roman fontu, veličina 12

 

PISANJE ŽIVOTOPISA

Kako se najbolje predstaviti?

Najcešce je konkurencija za neki posao velika – mnogo kandidata prijavljuje se za jedno otvoreno radno mjesto. Kako poslodavca zainteresirati za sebe, prikazati mu svoje kvalitete, istaknuti se među mnogobrojnim kandidatima?

Proces odabira kandidata za neki posao uglavnom tece ustaljenim redoslijedom. Kandidati pošalju svoje molbe za posao i životopise na adresu toga poslodavca, koji na osnovi pristiglih dokumenata odredi manji broj kandidata za intervju. Od kandidata koji su bili na intervjuu odabire onog za kojeg misli da najbolje udovoljava zahtjevima posla. U nekim slucajevima poslodavac provodi i ispitivanje kandidatovih znanja i sposobnosti. Da biste uspjeli uci u uži izbor, potrebno je da što bolje napišete životopis i da se što bolje pripremite za intervju. U tomu ce vam pomoci sljedeci tekstovi.

Životopis ili biografija

Životopis je kratak, precizan, dobro napisan tekst zasnovan iskljucivo na istinitim cinjenicama, kojim se opisuju osobna dostignuca na obrazovnom i prakticnom planu, prethodno radno iskustvo, specificna znanja, vještine i osobine koje su važne prilikom natjecanja za neki posao. Životopis istice pojedinceve kvalitete, a umanjuje njegove nedostatke. Osim prilikom traženja posla, životopis se traži i u nekim drugim slucajevima (npr. na natjecaju za stipendiju ili prilikom odobravanja projekta). Njegova je osnovna namjena da posluži za odabir kandidata koji udovoljavaju traženim uvjetima.    

Kad sastavljate životopis, morate imati na umu zaposlenog poslodavca koji cita niz životopisa i molbi za posao te na temelju njih odlucuje o kandidatima koje ce pozvati na intervju. Neke životopise možda nece ni procitati, drugima ce posvetiti puno pažnje. U vašem je interesu da napišete životopis koji ce poslodavac zamijetiti, detaljno procitati i po kojem će vas zapamtiti. Prema životopisu steci ce dojam o vama. Evo nekoliko osnovnih pravila kako napisati dobar životopis.

Kako životopis treba izgledati?

Životopis treba biti dug stranicu do dvije

Životopis ne smije biti predug. Suoceni s brojnim životopisima, poslodavci cesto ne citaju one dugacke. Ukoliko ste mladi i nemate mnogo toga napisati, bolje je da ne pišete više od jedne stranice – isprazan, dugacak tekst ostavit ce loš dojam. Ako se ipak odlucite napisati više od stranice, potrudite se da na sljedecoj imate barem 10 do 15 redaka. Pobrinite se da se vaše ime nalazi na oba lista te da su oni cvrsto spojeni. Na drugu stranicu životopisa napišite manje važne informacije – moguce je da ce poslodavac, zasicen informacijama s prve stranice, drugu pogledati tek površno. Bolje je da ne pišete više od dvije stranice, cak ni onda ako imate bogato iskustvo i osjecate da biste opisom svojih kvaliteta i prednosti mogli ispuniti i tri stranice. Pokušajte slicne, jednostavnije, elemente spojiti u cjelinu, kako biste smanjili opseg svojeg teksta.

Životopis mora biti pregledan, citljiv i uocljiv

Izgled životopisa mora biti uredan i jednostavan. Zato je poželjno da životopis napišete na racunalu ili na pisacem stroju te da s jedne strane teksta ostavite širu marginu. Pregledan i citljiv tekst omogucuje da se jednostavnim, brzim pregledavanjem teksta zacas nađe tražena informacija. U nas je uobicajeno da se životopis piše poput sastavka (Rođen sam 13. lipnja 1968. u Karlovcu. Osnovnu školu pohađao sam u …). No jasniji je i pregledniji “tablični” životopis. U njemu su srodne informacije izdvojene u zasebne cjeline, a navedene su kao kratke formulacije, a ne kao potpune recenice. Dobro je da naslove cjelina istaknete uvijek istim oznakama (možete ih istaknuti podebljavanjem, podvlacenjem, kurzivom ili uvlacenjem dijelova teksta). Nabrojene elemente oznacite tockama, brojevima ili crticama. Ipak, dok uređujete tekst, morate imati na umu da pretjerana upotreba različitih oznaka komplicira izgled teksta i cini ga nepreglednim.

Važnije dijelove treba istaknuti

Neke informacije u vašem životopisu važnije su od drugih. Njih nenametljivo istaknite: smjestite ih na pocetak ili kraj recenice, popisa nabrajanja, ulomka ili stranice. Pocetak i kraj neke cjeline isticu se i pamte bolje nego njezina sredina. Katkada možete dodati prazni redak koji ce informaciju učiniti vidljivijom za onoga koji tekst samo “prelijece ocima”. U načelu, nastojte naglasiti svoje nedavne uspjehe i dostignuca, a ne ona stara i deset godina.

Redoslijed informacija prilagodite situaciji

Kojim cete redoslijedom podastrti informacije i kako ćete ih podijeliti u cjeline, ovisi o poslu za koji se natjecete. Katkad je dobro da informacije nižete kronološkim redoslijedom – najcešce onda kada vaše školovanje i radno iskustvo ima vremenski slijed iz kojega kao logican nastavak proizlazi posao za koji se natjecete ili ako ste postigli niz profesionalnih dostignuca i nagrada. S druge strane, kojiput cete željeti istaknuti neke vještine, znanja i radne uspjehe, a umanjiti cinjenicu da vaše obrazovanje i radno iskustvo ne odgovara baš zahtjevima posla te da dugo niste radili niti se školovali. Tada možete pisati drugim redoslijedom, a cjeline životopisa možete prilagoditi svojim potrebama. U našem primjeru prikazan je slican životopis.

Vodite racuna o stilu pisanja

Obratite pozornost na gramaticku ispravnost i stilsku jasnocu pisanja. Rečenice trebaju biti logicne i kratke, prilagođene svrsi. Izbjegavajte nepotrebno ponavljanje – ono ne donosi nove informacije, otežava citanje i tekst cini monotonim. Zato je dobro ispustiti zamjenice ja i moj, jer je jasno tko je subjekt vašeg životopisa. Pripazite na glagole u ulomcima: dobro je da su u istom vremenu i da je subjekt radnje unutar ulomka isti. Glagoli stvaraju dinamicniju sliku, a to je bolje. Izbjegavajte kratice riječi i skraćene oblike datuma: umjesto Studirala sam pov. umjetnosti svakako napišite Studirala sam povijest umjetnosti, a umjesto 15.1.1971. radije napišite 15. siječnja 1971. Izbjegavajte kratice tipa npr., itd., i sl.; nastojte biti što precizniji i određeniji. Upotreba kratica cesto upućuje na nemarnost, a to nije dojam koji želite ostaviti na svojega budućeg poslodavca.

Što sve životopis treba sadržavati?

U slijedecim smo odjeljcima nabrojili informacije koje najcešce ulaze u životopis. Ne moraju sve nužno biti prikazane u cjelinama kao što su navedene u ovom tekstu. Naša je namjera bila da pokušamo pobrojati sve važne informacije koje životopis mora sadržavati, a na vama je da odlučite koje ćete informacije i kako prezentirati.

Osobni podaci

U osobne podatke ulaze vaše ime i prezime, adresa, telefonski broj, e-mail adresa. Oni moraju biti vidljivo istaknuti i točni. Ime i prezime mora biti napisano kao što stoji u dokumentima, bez obzira na to kako vas zovu. Treba biti smješteno na vidljivom mjestu – izdvojeno od ostatka životopisa. Adresa i telefonski broj trebaju biti iscrpni, kako bi vas poslodavac lako mogao obavijestiti o rezultatima vaše molbe za posao. Ako ste student, navedite i kućnu adresu i onu iz mjesta studiranja. Ako radite, navedite kućnu adresu i adresu na poslu. Uz telefonski broj navedite i pozivni broj pošte. Ako nemate telefon, dogovorite s nekim da za vas primi poziv te navedite njegov broj telefona. Jasno naznačite da je to telefon iz usluge. Ukoliko želite, u životopis možete uključiti još neke osobne podatke, na primjer dob ili bračni status. U civiliziranoj sredini, međutim, ovakvi podaci – baš kao ni podaci o nacionalnosti ili vjeroispovijesti – ne bi smjeli biti osnova za donošenje odluke o zaposlenju.

Podaci o školovanju

U odjeljku o školovanju navedite svoju srednjoškolsku i visokoškolsku naobrazbu. Dobro je da uključite i podatke o sudjelovanju u stručnim ljetnim školama, tečajevima i seminarima. Možete uključiti i podatke o pohađanju tečajeva kojima se stječu posebna znanja i vještine, kao što je tečaj stranog jezika ili kompjutorska radionica, a u nekim je slučajevima korisno navesti i da ste položili vozački ispit. Takve informacije katkada je dobro odvojiti od formalne naobrazbe. Kad pišete o uspjehu u školovanju, prosječne ocjene istaknite ako su dobre ili ako ih u natječaju za posao traže. Ukoliko se prijavljujete na inozemni natječaj, ne zaboravite napomenuti da naše ocjene idu od 1 do 5 i da ocjena 5 znači odličan uspjeh.

Nagrade i priznanja

Ako ste dobili neku nagradu ili priznanje za svoj rad, poželjno je da to izdvojite u zaseban odjeljak – tako će ih i čitatelj koji tek letimično pogleda tekst uočiti. Navedite sve nagrade koje ste dobili, a najvažniju vidljivo istaknite. Ne zaboravite, nagrade vas prikazuju u lijepom svjetlu, čak i onda kad nisu usko vezane uz posao za koji se natječete.

Radno iskustvo

Prikažite sve poslove kojima ste se bavili. Za svaki posao istaknite naziv radnog mjesta, ime i adresu organizacije u kojoj ste radili, vrijeme koje ste proveli na tom poslu, konkretne zadatke koje ste obavljali, odgovornosti koje ste imali, napredovanje koje ste ostvarili. Nabrojite sve poslove koje ste radili: od volonterskih, preko honorarno plaćenih do onih na kojima ste bili stalno zaposleni. Važno je da iz tog popisa jasno proizlaze znanja i vještine kojima ste ovladali, a koje vam mogu pomoći u poslu za koji se natječete. Katkada ćete poželjeti da jasno navedete što ste sve konkretno radili i što ste iz toga naučili. Ne ustrčavajte se, to slobodno napišite! Ipak, zadovoljite tradicionalnu formu i na nekom mjestu u životopisu kronološki navedite svoju radnu povijest.

Interesi i aktivnosti

Recite nešto o sebi – opišite što vas zanima, navedite čime se bavite u slobodno vrijeme, napišite jeste li član nekih udruženja te imate li u njima neku funkciju. Što god napisali, važno je da istaknete vezu s poslom za koji se natječete. Vaši interesi i aktivnosti trebali bi pokazati kako imate sklonosti prema tom poslu te da imate neke osobine koje su za njega poželjne.

Preporuke

Poželjno je da navedete imena svojih bivših poslodavaca ili nastavnika koji mogu posvjedočiti da ste dobro radili svoj posao ili da ste uspješno studirali. Ako navodite njihova imena, pobrinite se da ih ima između 2 i 5. Napišite njihove titule, istaknite time njihovo značenje – najveći utjecaj imaju upravo najpoznatije i najcjenjenije osobe. Navedite ime organizacije u kojoj rade, njihove telefonske brojeve i e-mail adrese.

Životopis je promjenjiv

Nemojte misliti da ste, napisavši jednu verziju svoga životopisa, riješili problem. Životopis se mora razlikovati od trenutka do trenutka i od posla do posla. On vas predstavlja onako kako u danom trenutku želite biti predstavljeni. Bitno je da životopis prilagodite konkretnom poslu za koji se natječete. Osim toga, pokušajte napisati nekoliko inačica svojeg životopisa. Vježbajte! Nakon nekog vremena možda ćete se zapitati: tko je ta savršena osoba koja me gleda s papira? Ako ste stekli takav dojam, vaš je životopis izvrsno napisan.

 

Opća pravila pisanja životopisa

l      Budite što kraći i precizniji (jednu do najviše dvije stranice)

l      Životopis treba biti pregledan i čitljiv. Izbjegavajte font manji od 10 i veći od 12 . Koristite kvalitetan bijeli čisti papir

l      Prilagodite rječnik i stil životopisa poslodavcu i radnom mjestu na koje se natječete

l      Nadopunjujte svoj životopis

Informacije o pošiljatelju

l      Vaše ime, točna adresa, telefonski brojevi i e-mail adresa moraju biti na vidljivom mjestu u vrhu životopisa

l      Izbjegavajte pisati nadimke uz ime

l      Navedite ako koristite neki telefon ili adresu privremeno

Uvod - ciljevi

l      U jednoj do tri rečenice sažmite područje vaših znanja, interesa i profesionalnih ciljeva

l      Pišite kratke ali cijele i opisne rečenice

l      Povežite direktno svoje vještine i znanja s poslom koji tražite. Pojasnite što vi možete učiniti za poduzeće više nego što poduzeće može učiniti za vas

Profesionalni ciljevi

Izbjegavajte preopćenite tvrdnje:

    Koristila sam svoje znanje u različitim područjima.

Izbjegavajte tvrdnje koje navode samo što poduzeće može učiniti za vas:

            Radno mjesto gdje ću steći iskustvo u marketingu

Tvrdnje trebaju biti specifične:

  Radno mjesto koje će mi omogućiti da iskustvo stečeno u prodaji turističkih aranžmana  i znanje  njemačkog jezika upotrijebim za………

Obrazovanje

l      Ovo je važan dio životopisa posebno ako nemate radnog iskustva

 

l      Počnite sa najvišim stupnjem obrazovanja koje ste stekli

 

l       Napišite kada i koji fakultet ili školu ste

     pohađali te koje ste zvanje stekli

Tečajevi i neformalno obrazovanje

l      Navedite tečajeve:

        koji vas čine različitim od drugih kandidata

        na kojima ste stekli specifične vještine i znanja

l      Ovu informaciju napišite u dijelu životopisa koji govori o vašem obrazovanju.

 

Španjolski 4  stupnja (od 7 mogućih u školi  )

MS Office 2000

Poslovno komuniciranje

Origami

 

Radno iskustvo

l      Uključite redovite poslove kao i volonterske ili povremene ako su na bilo koji način povezani s radnim mjestom na koje se natječete

 

l      Budite kreativni u opisivanju i naglašavanju svih svojih važnih radnih iskustava

Radno iskustvo

Pomoćni recepcionar

(svibanj 2001- rujan 2001)

Hotel ABC, Vrbnik,otok Krk

*        dočekivao goste, vodio knjige gostiju

*        raspoređivao osoblje u predvorju i liftu

*        asistirao glavnom recepcionaru i direktoru hotela

*        Napišite ime poslodavca, mjesto rada, naziv radnog mjesta , poslove koje ste obavljali te period u kojem ste radili

*        Ovaj dio mora biti čitljiv i uočljiv.

*        Koristite riječi koje upućuju na akciju (dočekivao..)

 

Nagrade i priznanja

l      Uključite aktivnosti i priznanja koja su značajna za posao i koja

    potvrđuju vaša značajna iskustva i vještine

Vještine

l      Uključite sve posebne vještine kao što su rad na kompjutoru, znanje jezika, vozački ispit, kineska kuhinja…..

l      Budite precizni u opisu vještina (koji kompjuterski  program, koji nivo znanja….

 

Preporuke

l      U pravilu ne stavljajte imena i telefone osoba koje će vam dati preporuku u životopis  

 

l      Dovoljno je navesti da su preporuke dostupne na zahtjev

 

l      Radije uključujte preporuke o vašem radu nego preporuke o vašim osobinama

ODJEL DIZAJNERA ODJECE

Kreiranje odjece, pitanja sastavila Lila Vuko

 

1. pojam estetike

2. dizajn i stajling

3. zadaci odjece

4. kic

5. likovni elementi forme

6. antimoda u suvremenom društvu

7. ritam

8. specificni zahtijevi oblikovanja odjece

9. karakteristike ženske nošnje jadranskog podrucja

10. esteticizam u suvremenom oblikovanju odjece

11. akcent

12. funkcionalizam u suvremenom oblikovanju odjece

13. crtanje odjece i modni crtež

14. osnovna oblikovna nacela

15. razlika između stila i mode

16. dinarski tip narodne nošnje

17. vrijeme stilskih nejednakosti - moda turnira

18. moda XX. st. ž

 

Dizajner odjece, pitanja sastavila Žina Punda, prof.

 

Tekstilije linearnog oblia (vlakna, pređa)

Primaria svojstva vlakana

Plošni tekstilni proizvodi (tkanine, pletiva, mreže, pozamanterija, netkani tekstil)

Biljna vlakna, građa i svojstva celuloze

Izrada tkanina (tkalacki stan, vrste veza)

Vrste i građa vlakana

Oplemenjivanje tkanina (mehanicki i kemijski postupci)

Stabljicna vlakna

Sekundarna svojstva vlakana

Poliamidna vlakna

Sjemenska vlakna

Dobivanje umjetnih vlakana (ispredanje iz taline i otopine)

Vuna

Završne obrade u procesu proizvodnje vlakana

Svila

Sintetska vlakna – poliesterska

Umjetna celulozna vlakna (viskozna, bakrena, acetatna)

Poliolefinska vlakna (polipropilenska, polietilenska)

Akrilna i modakrilna vlakna

Elastomerna vlakna

PRIMJER DOBROG ŽIVOTOPISA

Životopis

Marko Maric, psiholog i profesor psihologije u Trecoj ekonomskoj školi, natjece se za radno mjesto strucnjaka za odnose s javnošcu.

 

Marko Maric
Ulica grada Vukovara 256
10000 Zagreb
01 564 417
mmaric@jagor.srce.hr

Iako je zaposlen, Marko je odlučio dati samo kucnu adresu.

Obrazovanje

Poslijediplomski studij Organizacija i management,
   Ekonomski fakultet, Zagreb (1997.-)
Studij psihologije, Filozofski Fakultet, Zagreb (1990.-1995.):
   profesor psihologije
Obrazovni centar za jezike, Zagreb (1986.-1990.)

 

Dodatno obrazovanje

Međunarodna ljetna škola Internet- novi pristupi komunikaciji (1998.)
Seminar: Kako razgovarati s ucenicima ? (1997)
Transakcijska analiza (1992.-1993.) - metode uspješne komunikacije.
Tecaj poslovnog komuniciranje pri Otvorenom sveucilištu (1992.)

Ukljucio je sve seminare i tecajeve vezane uz posao za koji se natjece.

 

Radno iskustvo

Treca ekonomska škola, Trg J.F. Kennedyja 5, Zagreb (1996.-1998.)
   profesor psihologije i školski psiholog
Honorarni poslovi (1992.-1996.): sudjelovanje u ispitivanju tržišta i javnog mnijenja
   (anketiranje i intervjuiranje ispitanika, analiza dobivenih podataka)

Naveo je svoj stalan posao, ali i poslove koje je radio honorarno

 

Iskustvo u organizacijskim i komunikacijskim poslovima

Organizacija fakultativnog školskog programa STOP AIDS! (1997.-1998.)
- predstavio program Ministarstvu, ravnateljima škola i ucenicima
- organizirao predavace u više gradova u Hrvatskoj


Menadžer rock-grupe (1996.-1997.)
- organizirao 50-ak koncerata širom Hrvatske
- predstavio grupu na mnogim radiostanicama
- napisao, oblikovao i pripremio promotivne materijale

Organizacija studentskih tribina (1993.-1995.)
- birao teme i pozivao goste
- vodio razgovor s gostima


Novinarstvo - pisanje novinskih clanaka za Studentski list (1990.-1991.)

Elemente nabrajanja oznacio je crticama i time ih ucinio preglednijima.

 

Najvažnije poslove stavio je posljednje, kako bi se dobro vidjeli.

 

Nagrade i priznanja

Stipendija grada Zagreba za školsku godinu 1992./93.

 

 

Stipendiju je stavio na vrlo uocljivo mjesto - na kraju stranice.

 

Marko Maric

2


Posebna znanja i vještine

Znanje svjetskih jezika: engleski (odlicno) i njemacki (dobro)

Poznavanje rada na racunalu: pisaje i grafičko uređenje teksta, obradba statistickih podataka, izradba home page stranica, pretraživanje www-a, služenje elektronskom poštom, održavanje PC racunala.

Položen vozacki ispit.

Ime i redni broj stranice Marko je stavio na oba lista životopisa.

Manje važne detalje sacuvao je za drugu stranicu.

Naveo je mnogo detalja, kako bi se razlikovao od uobicajenih korisnika kompjutora.

Interesi i aktivnosti

Citanje strucnih i popularnih knjiga i casopisa, sviranje saksofona, planinarenje.
Clanstvo u Hrvatskom psihološkom društvu (HPD) i Planinarskom društvu Velebit.

 

Preporuke

Maja Heidl, ravnateljica Trece ekonomske škole,
  Trg J.F. Kennedyja 5, 10000 Zagreb, 01 221 400
Dr. Mato Silic, Ekonomski fakultet, Trg J.F. Kennedyja 6,
  10000 Zagreb, tel. 01 233 1111
Dr. Ana Šoštaric, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet,
  Ivana Lucica 3, Zagreb, tel. 01 6120 111

 



KAKO SE PRIPREMITI ZA INTERVJU

Intervju

Intervju je razgovor između kandidata za posao/studij i poslodavc/profesora u kojem poslodavac/fakultet nizom pitanja koja postavlja kandidatu pokušava prosuditi koliko je prikladan za posao/studij. Poslodavac/profesor pritom vrednuje kandidatove odgovore i nacin ponašanja prilikom intervjua. U intervjuu ce ispitivac od vas doznati štošta o vašem školovanju i kvalifikacijama, prethodnom iskustvu, interesima i nacinu provođenja slobodnog vremena, o vašim željama i ambicijama. S druge strane, za vas je intervju pravi trenutak da doznate više o poslu/studiju za koji se natjecete i o faksu/organizaciji koja posao/obrazovanje nudi. Intervju obicno traje 30-40 minuta. Za njega se morate dobro pripremiti, kako bi vam bio što ugodniji i kako bi rezultati bili što bolji.

Razmislite o intervjuu

Prije intervjua potrebno je razmisliti o tomu što želite reci, što sakriti, a što saznati. Dobro razmislite o svojim vrlinama i odaberite nekoliko svojih uspjeha, iskustava ili osobina (kao što su, na primjer, polet ili marljivost) koji vas izdvajaju od ostalih kandidata i koje biste željeli naglasiti. Na intervjuu pazite da na postavljena pitanja odgovorite tako da istaknete svoje vrline. Ako vam pitanja to ne omoguce, vrline istaknite na kraju intervjua. Što biste željeli prikriti? Ukoliko želite prikriti neke svoje karakteristike (kao što može biti dob ili nedostatak iskustva), razmislite unaprijed kako ce te odgovoriti na takva pitanja. Na kraju, razmislite i o tomu što biste vi željeli znati o poslu/faksu, a niste to mogli saznati iz izvora koji su vam bili dostupni. Intervju je dvosmjerni razgovor u kojem i vi možete postaviti pitanja o poslu ili organizaciji. Pitanja koja vas zanimaju osmislite unaprijed, kako biste ih mogli postaviti tijekom intervjua.

Vodite racuna o detaljima

I na izgled nevažni detalji mogu vas stajati posla za koji se natjecete. Odjenite se uredno, ne prenapadno. Na intervju ponesite notes i olovku (da možete zapisati sve potrebne informacije – npr. podatke o organizaciji i poslu, kada se i komu morate javiti na dodatni razgovor), kopiju životopisa te preporuke i adrese nekih mentora i suradnika. Zgodno je ako možete ponijeti neke svoje radove, to ostavlja dobru sliku o vama.

Kako se ponašati na intervjuu

Prvi dojam o vama stvara se odmah, u prvim minutama razgovora. Potrudite se da upravo tada izgledate kako biste željeli. Nemojte zakasniti na intervju, to ostavlja vrlo loš dojam. Rukujte se prilikom upoznavanja i nastojte zapamtiti sugovornikovo ime. Tijekom razgovora budite ljubazni i pristojni, gledajte sugovornika u oci. Budite samosvjesni i sigurni u sebe. Budite kooperativni i susretljivi, na pitanja odgovarajte brzo, sigurno i spremno. Nemojte žvakati žvakaću gumu i nemojte pušiti!

Vježbajte intervju

Kako biste uvježbali ponašanje na intervjuu, obucite odjecu koju cete imati na intervjuu, skupite sve što cete ponijeti na intervju, zamolite prijatelja da vas intervjuira. Uvježbajte sve: ulazak u sobu, rukovanje, nacin sjedenja, odgovore na moguca pitanja. Dobro je ako se možete pritom snimiti videokamerom, jer tako možete vidjeti u cemu griješite i što biste u nastupu trebali promijeniti. To ce vam omoguciti da se na pravom intervjuu lakše snađete i da se osjecate ugodnije. Kako su prvi intervjui najteži, ima ljudi koji odlaze na intervjue za posao samo da bi se upoznali s tom situacijom i vidjeli kako ona izgleda. To im ulijeva sigurnost na prvom pravom ozbiljnom intervjuu za posao.

Pitanja koja se najcešce postavljaju na intervjuu

Recite nešto o sebi! Nemojte se upuštati u životopis, nego iznesite samo vrline koje ste unaprijed odabrali.

Kojim biste se pridjevima opisali? Upotrijebite samo pozitivne pridjeve i za svaki dobro osmislite primjer kojim ćete ga oslikati ako bude potrebno.

U cemu ste najbolji? Odaberite neku osobinu koja je vezana za rad i ucenje! "Dobar sam u kontaktu s ljudima", "Lako prodajem svaku robu", "Uspješno rješavam probleme", "Brzo ucim", "Pouzdan sam – kad kažem da cu nešto napraviti, to će sigurno biti tako."

A koje su vaše loše strane? Dobro smislite odgovor; nemojte navesti kao svoju lošu stranu onu karakteristiku koja je bitna za ovaj posao ili onu koja omogucuje napredak u svakom poslu.

Koje ste predmete najviše voljeli u školi? Zašto? Pokažite da su vaši interesi već duže formirani i da idu u smjeru posla za koji se natjecete.

Kakve su vaše ocjene? Zašto su tako loše? Ako nemate izvrsne ocjene, budite spremni da date objašnjenje što je tomu razlog: istaknite razloge za koje se vidi da su odavno prošli ili da nisu važni za posao za koji se natjecete.

Koja vam ostvarena priznanja cine najviše zadovoljstva? Odaberite ona na koja ste najviše ponosni, koja stvaraju željeni dojam o vama i koja vam omogucuju da istaknete svoje dobre strane.

Jeste li se ikad suocili s vecim problemom koji ste morali riješiti? Kako vam je to išlo? Ovakva se pitanja postavljaju da bi se mogla ocijeniti vaša snalažljivost u novonastalim situacijama. Opis rješavanja problema sigurno ce više zainteresirati poslodavca od samog problem.

Koje su vaše aktivnosti izvan posla? Cime se još bavite? Budite odmjereni: široki interesi i aktivnosti mogu ostaviti dojam da necete imati mnogo vremena za posao. Zato je bolje da spomenete manji broj interesa koji oblikuju zaokruženu cjelinu.

Što ste nedavno procitali? A koje ste filmove gledali? Pitanje je postavljeno da bi se ocijenila vaša opca kultura. Zato nije loše da prije intervjua procitate pokoju knjigu i pogledate neki film, kako biste o njima mogli razgovarati.

Gdje vidite sebe za pet godina? Ovakvo pitanje postavit ce vam kako bi uvidjeli da li vi sami kreirate svoje prilike ili puštate da se stvari jednostavno dogode. Što god odgovorili, možete reci da znate da ce se vaše želje možda s vremenom promijeniti, no da zasad…

Koji je vaš idealni posao? Prema cemu procjenjujete koja vam se organizacija sviđa? Ova se pitanja postavljaju kako bi lakše procijenili koliko aktivno tražite posao i što vas u poslu najviše zanima.

Zašto biste željeli raditi za nas? Navedite barem dva do tri razloga koja možete obrazložiti. Neka to ne budu samo materijalni razlozi, nego i oni koji pokazuju vaš interes za usavršavanjem.

Zašto mislite da ste dovoljno kvalificirani za ovaj posao? Zašto da odaberemo vas između svih ostalih kandidata? Ovo pitanje može vam se učiniti kao napad. Iskoristite ga da istaknete svoje najbolje strane i upozorite na ono što vas razlikuje od ostalih kandidata.

Što znate o našoj organizaciji? Pokažite koliko ste zainteresirani za posao: onaj tko je jako zainteresiran vjerojatno je procitao više literature i razgovarao s više ljudi.

Jeste li ikad bili otpušteni s posla? Zašto? Budite iskreni i nemojte blatiti bivšeg šefa. Ako je razlog otpuštanja bila vaša pogreška, pokušajte objasniti da ste se promijenili i da ste naucili ispraviti tu pogrešku.

S kojom biste placom bili zadovoljni? Prije intervjua dobro istražite situaciju: postojece raspone placa za poslove vaše klasifikacije, mogucnosti poslodavca i povlastice radnog mjesta. U skladu s tim izrazite svoje ocekivanje, bolje u vidu raspona nego fiksne vrijednosti.

Imate li kakvih pitanja? Sada je došao vaš trenutak da saznate sve što vas zanima o poslu i o organizaciji. Pitajte slobodno i otvoreno, no nemojte pretjerivati!

Ne zaboravite!

Priprema

- raspitajte se o organizaciji koja raspisuje natjecaj
- naucite i o poslu za koji se prijavljujete
- razmotrite svoje kvalifikacije za posao
- proucite još jednom svoj životopis
- pripremite odgovore na pitanja o sebi
- vježbajte intervju sa prijateljem

Kako izgledati

- budite uredni i cisti
- obucite se pristojno
- nemojte žvakati žvakacu gumu niti pušiti

Što ponijeti na intervju

- osobne isprave
- notes i olovku
- životopis
- adrese i preporuke mentora i suradnika
- neki od svojih prijašnjih radova

Na intervjuu

- dođite na intervju prije dogovorenog vremena
- naucite ime sugovornika i rukujte se s njim
- govorite književnim jezikom
- na pitanja odgovarajte kratko
- odgovarajte brzo, sigurno i spremno
- surađujte i budite susretljivi
- pitajte o poslu i organizaciji
- zahvalite sugovorniku

Pri testiranju

- dobro slušajte upute
- svako pitanje pažljivo procitajte
- pišite citko i uredno
- pazite na vrijeme
- ne pokušavajte prepisivati

 

Odjel kiparskog dizajnera

KIPARSKI DIZAJNER

Pitanja sastavio prof. Dražen Prlic

 

 

  • Tehnološki postupak lijevanja reljefa 1 m2
  •  Opisati tehnološki proces osnovnog i detaljnog punktiranja u kamenu i navesti razlike
  • Utjecaj nagle promjene temeprature na sirove bokove vapnenca
  • Izrada i smještaj na gipsanom modelu nosača punktirke (križa) za rad u kamenu figure velicine od jednog metra
  • Opiši kako pripremiti osnovnu plohu od sirovog grugo tesanog kamenog bloka
  • Opisati nacin rada željeznih konstrukcija za portret
  • Tehnološki proces lijevanja negativa i pozitiva u gipsu dekorativne figure
  • Opisati proces rada sa špricom, zubnim i ravnim dlijetom
  • Opiši dvije osnovne metode za primjenu blokovnih slova u kiparstvu
  • Opisati proces lijevanja u gipsu torza
  • Navesti vrste kamena i mramora (njihova nalazišta u Hrvatskoj) objasniti njihove razlicitosti i kvalitete
  • Objasni konstrukciju i proces izrade okruglog konveksnog pozitivnog profila
  • Opisati proceduru modeliranja portreta u glini
  • Objasni proces rada u kiparstvu na temelju šablone
  • Objasniti proces napinjanja forme u kamenu i navesti odgovarajuca dlijeta
  • Postupak smanjivanja ili povecanja šablonom
  • Smještaj modela u zadani blok kamena
  • Izrada  i smještaj na gipsanom modelu nosaca punktirke (križa) za  rad u kamenu figure velicine oko jednog metra
  • Objasniti proces užljebljenja  kamenog mozaika u kamenu
  • Opisati proces izoliranja negativa u gipsu i navesti nekoliko sredstava
  • Pronalaženje triju osnovnih tocaka  na gipsanom modelu i kamenu
  • Priprema prirodne gline za kiparsku upotrebu
  • Sredstva i nacin poliranja forme u kamenu
  • Opiši kako pripremiti osnovnu plohu od sirovog grugo tesanog kamenog bloka
  • Opisati nacin rada željeznih konstrukcija za portret
  • Kako ispitati prirodnu glinu i njenu kvalitetu
  • Tehnološki proces i korištenje brusilice za brušenje i poliranje

KIPARSKI DIZAJNER  (tehnologija); pitanja sastavila Žina Punda, prof.

 

  • Dobivanje i vrste gipsa
  • Građa i svojstva drva
  • Svojstva i lijevanje gipsa
  • Bakar i legure
  • Patiniranje gipsa
  • Lijevanje metala
  • Fizicko kemijska svojstva minerala
  • Umjetni kamen
  • Minerali - karbonatni minerali
  • Spajanje metala
  • Minerali, oksidni minerali
  • Galvanoplastika
  • Minerali, silikatni minerali
  • Građa i svojstva plasticnih masa
  • Podjela stijena prema postanku
  • Željezo i celik
  • Struktura i vrste eruptivnih stijena
  • Uzimanje otisaka
  • Sedimentne stijene
  • Nepoželjni sastojci u cementu
  • Mehanicke (klasticne) sedimentne stijene
  • Pecenje keramike
  • Metamorfne stijene
  • Oblikovanje i sušenje keramike
  • Djelovanje atmosferilija na kamen
  • Vrste i svojstva gline
  • Djelovanje sumpornih plinova na vapnenac, zaštita
  • Sastojci keramicke mase
  • Zaštita kamena
  • Korozija i zaštita od korozije
  • Poliesterska smola
  • Mašinska obrada kamena
  • Cement
  • Finalna obrada drva
  •  

Što je državna matura?

Državna matura je završni ispit četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja.
Provjerava koliko se ostvaruju ciljevi obrazovanja – utvrđuje razinu dostignutih kompetencija
učenika.
Organizira se iz jednog središta i provodi u isto vrijeme pod jednakim uvjetima za sve
pristupnike.
Može poslužiti umjesto postojećih selekcijskih postupaka za upis u institucije visokog
obrazovanja.

Što se sve vrednuje državnom maturom?
Na razini sustava
Kvaliteta funkcioniranja obrazovnog sustava
Na razini škole
Kvaliteta funkcioniranja škole
Kvaliteta rada nastavnika
Na razini učenika, pojedinca
Kvalificiranost za:
Cjeloživotno učenje
Efikasnu prilagodbu tržištu rada
Uspješan nastavak obrazovanja u sustavu visokog školstva

Zašto državna matura?
Radi unaprjeđivanja i osiguravanja kvalitete obrazovanja.
- Radi postavljanja jasnih standarda za vrednovanje
školskih postignuća učenika.
- Radi valjanijeg, pouzdanijeg, objektivnijeg i pravednijeg
vrednovanja školskih postignuća učenika.
- Radi davanja digniteta znanju i obrazovanju.
- Radi postizanja da znanje i kompetentnost kao temeljne
odrednice i važni ciljevi obrazovanja postanu jasne,
mjerljive i usporedive vrijednosti.
- Radi postizanja da naše srednjoškolske svjedodžbe budu
jasni, prepoznatljivi i usporedivi dokumenti na domaćem
i europskom tržištu rada.
- Radi ostvarivanja jednostavnije, pravednije i
transparentnije selekcije za upis u institucije visokog
obrazovanja.
- Radi boljeg povezivanja srednjeg i visokog obrazovanja.

Od učenika se očekuje
Viša razina znanja i kompetencija.
- Jasna spoznaja i svijest o tome da uspjeh u školi ovisi o vlastitom zalaganju, radu i učenju,
a ne o nekim subjektivnim i irelevantnim kriterijima.
- Povećana motivacija za učenje.
- Bolji odnosi s nastavnicima.
- Manje stresa kod upisa u institucije visokog obrazovanja.
- Bolji uspjeh u studiju.

Obavezni predmeti
a. hrvatski jezik (pripadnici nacionalnih manjina mogu
umjesto hrvatskog jezika polagati ispit iz materinskog
jezika),
b. Informatika (informatička pismenost koja se MORA steći
srednjoškolskim obrazovanjem).

Pristupnik obvezno bira još jedan od dva ponuđena predmeta
koji se mogu polagati na dvije razine, osnovnoj i naprednoj:
c. matematika
d. strani jezik.

Postupak upisa u institucije visokog obrazovanja
- Poredak kandidata za upis u sve visokoškolske institucije u RH određuje Upisni ured (Nacionalni
ispitni centar).
- Prijave za upise se primaju tijekom ožujka tekuće godine. Učenici koji žele studirati prijavljuju se
na tri do pet visokoškolskih institucija prema vlastitim preferencijama.
- Poredak kandidata za upis određuje se kompjutorski za svaki studij prema prijavama, a na temelju
rezultata ostvarenih na državnoj maturi i prema prosječnom uspjehu tijekom srednjoškolskog
obrazovanja.
- Visokoškolske institucije koje provode dodatni razredbeni postupak određuju poredak kandidata
na temelju podataka dobivenih od Upisnog ureda i svojih rezultata ispita.

Maturalna vecer, 2006.

posted 27. 05. 2006.

fotke na: http://vanja385.tripod.com/maturalna_vecera_2006

Himna

autor Petar Radovic, 4. r. 

 

Više ne pantin

Ca san tija

Kad san prvi razred bija

S kime san po cile noci pija

Kad san ništo okinija

Dugo u noc.

Tada bi šljaka

Da bi ispravija stvar

Zbog onog ca me zbog tog ceka

Vata me straj

U debelo more san ti upa, stari, ne znan ca cu sad

Matura mi se bliži, a knjiga od mene biži

Znan da ne bi smija, ali najviše bi tija

Kad bi opet moga picat sad.

Na kraju moran ti rec'

Prebrzo je doša kraj

Virovat još ne mogu

Zadnji put vas gledan ja

Pa ni nadat nisan se moga

Da će mi taliko bit' ža

Ca u „Nade“ s razredom

Za'nju kavu ispijan...

 

NAPUTAK ZA PISANJE ZAVRŠNOG RADA

Škola likovnih umjetnosti

Split

K NJ I Ž N I C A

NAPUTAK ZA PISANJE ZAVRŠNOG RADA

Kako bi završni radovi bili ujednaceni i kako bi se ucenicima pomoglo pri pisanju i izradi rada, dajem niz uputa o tome kako treba izgledati završni rad. Sve druge detaljnije i konkretnije naputke ucenici trebaju dobiti od mentora.

Nakon što se odabere tema završnog rada,  mentor (profesor) je dužan dati upute o literaturi i drugim izvorima koji se mogu koristiti za pisanje završnog rada.

Literatura (knjige, casopisi) za izradu završnog rada može se posuditi u Školskoj knjižnici, Gradskoj kjižnici, Sveučilišnoj knjižnici itd.

Također se može koristiti i internet u Školskoj knjižnici ili, ukoliko se raspolaže s racunalom spojenim na Internet kod kuće.

Fond Nacionalne i sveucilišne knjižnice može se pretraživati na adresi: http://www.nsk.hr/opac-crolist/crolist.html, a fond knjižnica Grada Zagreba na adresi:  http://opac.zaki.com.hr/kgz/simple.asp

Sadržaji pronađeni na internetu mogu se također koristiti za pisanje završnog rada, no pritom valja biti vrlo oprezan jer ti sadržaji nisu uvijek pouzdani, pa je ih je poželjno dodatno provjeriti.

1.       TEHNICKA OBRADA I IZGLED ZAVRŠNOG RADA

Završni rad piše se pisaćim strojem ili racunalom sa srednjim razmakom na papiru formata A4 (210 x 297 mm).

Današnji programi za pisanje teksta nude mnoštvo razlicitih fontova (vrsta i oblika slova), za pisanje službenih tekstova uobicajeno je koristiti dva fonta u tocno određenim velicinama: Times New Roman velicine 12 tocaka (pt), Courrier New veličine 10 tocaka (pt), Arial velicine 12 tocaka (pt) i sl.

Treba svakako izbjegavati vrstu i oblik slova koja  djeluju dekorativno ili ukrasno i koja više odgovaraju reklami i propagandi negoli ozbiljnom radu.

U tekstu se mogu upotrijebiti podebljavanje (bold), kosa slova (italik) i podcrtavanje.

1.1.             Završni rad sadrži:

&    Omotnu ili vanjsku stranicu

§         na vrhu stranice lijevo se piše naziv škole

§          u sredini, centrirano piše se: Završni rad

§         ispod toga naziv teme

§          lijevo pri dnu piše se: Mentor: ispod toga ime i prezime mentora (profesora) i titula

§          desno pri dnu piše se: Ucenik: ispod toga ime i prezime učenika, razred

§          pri dnu stranice u sredini (centrirano) piše se: grad, mjesec i godina

Primjer naslovne stranice nalazi se u privitku ovih Uputa.

 

   Sadržaj - upisuje se sadržaj završnog rada (poglavlja) s stranicama na kojima se ta poglavlja nalaze. Na racunalu završni rad se može numerirati automatski na sljedeci nacin: u Wordu se odabereizbornik Umetanje (insert)zatim Brojevi stranica- (Page maker numbers) . U okjviru koji se otvoriiskljuci se opcija prikaza na prvoj stranic, zatim se klikne "OK". Stranica s pregledom sadržaja radi se na samome kraju kada se u tekstualnom dijelu završnig rada nece više nista mijenjati.

&    Uvod – Ovdje se daje ukratko, do jedne stranice teksta opis problematike  koja ce se obrađivati, daju se razlozi zbog kojih je odabrana tema završnog rada i predviđa se konacni cilj obrade teme. Uvod se piše u trecem licu i u buducem vremenu (npr. ˇCilj ovog rada je istražiti cimbenike konkurentnog i održivog razvitka prometnog sustava i cjelokupnog narodnoga gospodarstva nerazvijenih i tranzicijskih država….“).

&    Tekst – obrada teme – U ovom se dijelu opisuju bitne cinjenice iz teme završnog rada. Isticu se poznate osnovne metode rješavanja problema uz korištenje mogucih primjera. Ovaj se dio može podijeliti na nekoliko cjelina, poglavlja u dogovoru s mentorom (profesorom).

&    Zakljucak – U ovom dijelu rada, treba istaknuti rezultate, dati svoje mišljenje o zadanoj temi završnog rada.

&    stranica s popisom literature se navodi abecednim redom prema prezimenu autora odnosno naslova djela.  Vidi primjere!

&    Prilozi – misli se na popis crteža, grafova, shema, ilustracija i sl. Prilozi se numeriraju i stavljaju na kraj rada npr. Prilog 1, Prilog 2 itd. Stranice na kojima se nalazi tekst i crtež, grafikon, ilustracija i sl. ne smatraju se prilogom, nego redovnom stranicom.

&    zadnja stranica - (ne racunajući, dakako, stranicu korica). Na zadnjoj stranici ostavlja se prostor za upis datuma predaje rada, obrane rada, eventualno mentorov (profesorov) kratak komentar, te mjesto za upis ocjene.

Primjer zadnje stranice nalazi se u privitku ovih Uputa.

Citati - Bilješke – Fusnote:

Tijekom pisanja završnog rada mogu se koristiti citati - bilješke koji potkrepljuju napisani sadržaj. Prilikom navođenja izvorâ potrebno je označiti citirani tekst i to oznakom u na kraju citiranog teksta (brojevima). Ispravno i ujednaceno navesti izvore - naznaciti odakle je citirano.

Na racunalu se redoslijed citata može numerirati automatski na sljedeci način: 

* U Wordu se odabere izbornik Umetanje (Insert)

* klikne se na Fusnote

* okvir koji se otvori ukljuci se opcija samonumeriraj

Primjer citiranja nalazi se u privitku ovih Uputa!

1.2. PRIMJERI KAKO SE VRŠI POPIS LITERATURE

1. Knjige:

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov : podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja.

Primjeri:

Malinovic, Snježana. Leonardov život, Zagreb, Školska knjiga, 2004.

2. Natuknica u enciklopediji:

Primjer:

Bibliografija. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 3. izd. Zagreb : JLZ, 1977-1985.Sv. 1. 1977.

3. Clanak u casopisu:

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov casopisa. Oznaka sveska/godišta, broj(godina), str. poč-završna.

 

Primjeri:

Petek, D. Suvremena umjetnost. // Mogucnosti. 7, 1(2005), str. 28-29.

 

4. Tekst pronađen na web stranici:

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. godina objavljivanja. Internetska adresa. (datum posjete odnosno ˇskidanjaˇ informacije)

Primjeri:

Pavliša, S. Razlike i sločnosti talijanke i hrvatske renesanse. 2005. URL: http://www.pa-el.hr/. (7.04.2005.).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primjer naslovne stranice

 

 

ŠKOLA LIKOVNIH UMJETNOSTI U SPLITU

Fausta Vrancica 17

 

 

 

 

 

 

 

Završni rad

 

 

 

 

 

NASLOV ZAVRŠNOG RADA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mentor:                                                                                          Ucenik:

Ime i prezime mentora, titula (prof.)                      Ime i prezime ucenika, razred

 

 

 

                                                                Split, svibanj 2006.

 

 

 

 

 

 

  

Primjer zadnje stranice

 

 

 

 

Datum predaje završnog rada: _______________________

 

Datum obrane završnog rada: _______________________

 

 

Komentar:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ocjena: _______________________

Primjer citiranja

Kad u tekstu završnog rada navodimo doslovan tekst, recenicu iz određenog izvora – knjige, casopisa i sl., pored teksta stavljamo brojku, kako se vidi iz primjera, a na dnu stranice fusnotu (bilješku) kojom navodimo izvor i tako redom…, vodeci racuna da je fusnota (bilješka) uvijek ispod teksta kojeg citiramo.

Zamisao da se promet definira kao sustav vezan je uz pojavu opce teorije sustava, odnosno teorije složenih sustava. Pojavom opce teorije sustava razvija se tzv. suvremena teorija organizacije, odnosno suvremena teorija organizacije proizlazi iz opce teorije sustava.[1]



[1] Bulat, R. Teorija organizacije.  Zagreb: Informator, 1997. str. 107.

Popis fakulteta i akademija u RH

Adrese akademija i fakulteta

Na  

SVEUCILIŠTA U SPLITU

www.unist.hr

 

GRAĐEVINSKO – ARHITEKTONSKI FAKULTET

adresa: Ulica Matice hrvatske br.15 , Split

tel.:021/303-333 , 303-303

URL: http://www.gradst.hr

e-mail: dekan  gradst.hr

studij:

arhitektura

 

UMJETICKA AKADEMIJA SVEUCILIŠTA U SPLITU

adresa: Tvrđava Gripe , Glagoljaška bb , p. p. 545 , Split

odjel za likovne umjetnosti: Hercegovačka 65

URL: http://www.umas.hr

e-mail: office umas.hr

tel.:021 / 507-008

studiji:

slikarstvo

kiparstvo

dizajn vizualnih komunikacija

restauracija-konzervacija

likovna kultura

 

STUDIJI HUMANISTICKIH ZNANOSTI U SPLITU

Adresa: Radovanova br.13 , Split

tel.:021 / 490-280 , 490-150

URL: http://www.ohz.unist.hr/

e-mail: office ohz.unist.hr

studiji:

hrvatski jezik i književnost

engleski jezik i književnost

povijest

 

KATOLICKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Adresa: Zrinsko-frankopanska 19 , Split

tel.:021 / 386-144

URL: http://www.kbf-st.hr

e-mail: www kbfst.hr

studiji:

teološki studij

teološko katehetski studij

 

SVEUCILIŠTE U ZAGREBU

 

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI

adresa: Ilica 85 , Zagreb

tel.: 01 /377 73 00

URL: http://www.alu.hr

e-mail: alu alu.hr

studiji:

odsjek za slikarstvo

odsjek za kiparstvo

odsjek za grafiku

nastavnički odsjek

odsjek za restauriranje umjetnina

odsjek za animirani film

 

AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI

adresa:Trg Maršala Tita 5 , Zagreb

tel.:01 / 482  85 06 , 482 85 07 , 482 85 07

URL: www.pomet.adu.hr

e-mail : dekanat pomet.adu.hr

studiji:

gluma

režija – kazalište i radiofonija

režija – film i televizija

snimanje

montaža

dramaturgija

produkcija

 

ARHITEKTONSKI FAKULTET

adresa: Fra Andrije Kacica Miošica 26 , Zagreb

tel.:01 /456 12 22

URL: www.arhitekt.hr

e-mail : info arhitekt.hr

studiji:

arhitektura

dizajn

 

GRAFICKI FAKULTET

adresa: Getaldiceva 2 , Zagreb

tel.: 01 / 237 10 80

URL : www.grf.hr

e-mail: info grf.hr

studij:

grafička tehnologija

 

 

TEKSTILNO TEHNOLOŠKI FAKULTET

adresa:Pierottijeva 6 , Zagreb

tel.:01 / 483 60 58

URL: www.ttf.hr

e-mail : fakultet Zagreb.tekstil.hr

studiji:

tekstilna tehnologija-procesni smjer

-dizajn i projektiranje tekstila i odjeće

odjevna tehnologija

modni dizajn

 

FILOZOFSKI FAKULTET

adresa: I. Lučića 3 , Zagreb

tel.: 01 / 61 20 111

URL:www.ffzg.hr

e-mail: kontakt ffzg.hr

studiji:

povijesti

povijesti umjetnosti

arheologija

etnologija

hrvatski jezik i književnost

engleski jezik i književnost

 

KATOLICKI BOGOSLOVNI FAKULTET

adresa : Vlaška 38 , Zagreb

tel.:01 / 489 04 00

URL: http://www.kbf.hr

e-mail : kbf theo.kbf.hr

studiji:

teologija

religiozna pedagogija i katehetika

kršćanska duhovnost

 

FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU

adresa: Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2

tel:: 023 / 316-311

studiji:

povijest umjetnosti

povijest

hrvatski jezik i književnost

engleski jezik i književnost

arheologija

 

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

adresa:Omladinska 14 , Rijeka

tel.:051/516-322

studij:

prof. likovne kulture

prof. hrvatskog jezika i knjiž. 

prof. engleskog jezika i knjiž.

 

Maturanti šk. godine 2005./06.

GRAFIČKI DIZAJNER  -

1. ANĐELKOVIĆ TANJA

2. BANIČEVIĆ LEA

3. CVRLJE ANA

4. GARBER SEGOR

5. GUDELJ DRAGANA

6. JELAČA JELENA 

7. SIČENICA ANTE

8. ŠKALIC KRISTINA

9. TOMIĆ IVANA

10.ZOBENICA DEJAN

  

4 A Kiparski dizajner-

1.

BIZJAK LEOPOLD

2.

BOJIĆ MARTINELA

3.

DURDOV MAJA

4.

LASIĆ AMADEA

5.

LESKUR IVANA

6.

MLIKOTA IVANA

7.

PENSA KARMEN

8.

TOMASOVIĆ FRANE

  

4 A fotografski dizajner  

1.

BANOV TONI

2.

BEKAVAC MAJA

3.

BOŽANIĆ ANTONELA

4.

ČALE MARTINA

5.

DŽAJA BRANIMIR

6.

KRIVEC KRISTINA

7.

MALJKOVIĆ TONČICA

8.

ROJE ANA

9.

ŠARAC IVANA 

10.

VOJKOVIĆ PAVAO

 

4 B Slikarski dizajner

1. BALIĆ ANDRANA

2. DUKIĆ ANA

3. GOLUB MARIJA

4. JELIĆ MAJA

5. MAMUŠA IVAN

6. MARTINIĆ ĐANI

7. MASTELIĆ IVIĆ JELENA

8. MILOVIĆ JOSIPA

9. PELAJIĆ ANA

10. RADOVIĆ PETAR

11. RALJEVIĆ STIPE

 

4 B INDUSTRIJSKI DIZAJNER

1. DRMIĆ TOMISLAVA

2. KARGOTIĆ BORIS

3. LONČAR ANTONIJA

4. MATOŠ JERKO

5. MILIŠIĆ VINKA

6. MIŠE MARINA

7. PEHAR IVA

8. PETRIČEVIĆ IVAN

9. ŠAMIJA JELENA

10. VREKALO VIKTOR

  

4 B  Dizajner odjeće –

1. BARBIR NIKOLA

2. CIPIRITA LEA

3. JURIČEV MARTINČEV CVITANA

4. KLIŠKIĆ ADELA

5. MARIJANOVIĆ TINA

6. MALENICA ANTEA

7. MANDIĆ TANJA

8. MATAS JELENA

9. PINTAR MARINA

10. ŠUNJIĆ ANTONIJA

11. ŠUŠAK LENKA

12.TOMIĆ DONA