Na ovim stranicama naci cete pitanja i odgovore iz hrvatskog jezika (na maturi) koja su sastavljali ucenici iz drugih škola.
Možete ih slobodno koristiti, ali ipak provjerite ispravnost odgovora.
| slikarska tehnolog... |
| Hosted by eSnips |
| Anatomija skripta ... |
| Hosted by eSnips |
ŠKOLA LIKOVNIH UMJETNOSTI
PITANJA ZA ZAVRŠNI ISPIT 2005/2006. - HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
(Marica Butina i Ivana Jurić)
I. HRVATSKA KNJIŽEVNOST
1. hrvatska srednjovjekovna književnost: trajanje, značajke, vrste,
spomenici pismenosti
2. hrvatska renesansna književnost: trajanje, značajke, pisci i djela
3. Marko Marulić (o piscu i djelima)
4. Hanibal Lucić (o piscu i djelima)
5. Marin Držić "Dundo Maroje" (o piscu i djelu)
6. barok u hrvatskoj književnosti: trajanje, značajke, pisci i djela
7. Ivan Gundulić (o piscu i djelima)
8. poezija u doba baroka (značajke, pisci i djela)
9. prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti: trajanje, značajke,
pisci i djela
10. hrvatski narodni preporod: trajanje, značajke, predstavnici
11. August Šenoa (o piscu i djelima)
12. hrvatski realizam: trajanje, značajke, pisci i djela
13. Vjenceslav Novak "Posljednji Stipančići" (o piscu i djelu)
14. socijalna tematika i regionalizam u djelima hrvatskih realista
15. hrvatska moderna: trajanje, značajke, predstavnici
16. pjesništvo hrvatske moderne (Matoš, Vidrić, Nazor)
(o piscima i djelima)
17. proza hrvatske moderne (značajke, pisci i djela)
18. Antun Gustav Matoš (o piscu i djelima)
19.
20. Antun Branko Šimić (o piscu i djelima)
21. Miroslav Krleža "Povratak Filipa Latinovicza" (o piscu i djelu)
22. Miroslav Krleža "Gospoda Glembajevi" (o piscu i djelu)
23. Ivo Andrić "Prokleta avlija" (o piscu i djelu)
24. Tin Ujević (o piscu i djelima)
25. Dobriša Cesarić (o piscu i djelima)
26. Dragutin Tadijanović (o piscu i djelima)
27. Slavko Mihalić (o piscu i djelima)
28. krugovaši i razlogovci (vremensko određenje, značajke,
predstavnici)
29. pjesništvo krugovaša (Kaštelan, Parun, Pupačić - o piscima
i djelima)
30. Ivo Brešan "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja"
(o piscu i djelu)
31. poezija u hrvatskoj književnosti (stilske značajke kroz
razdoblja, pisci i djela)
32. ep u hrvatskoj književnosti (stilske značajke kroz razdoblja,
pisci i djela)
33. roman u hrvatskoj književnosti (stilske značajke kroz
razdoblja, pisci i djela)
34. drama u hrvatskoj književnosti (stilske značajke kroz
razdoblja, pisci i djela)
II. SVJETSKA KNJIŽEVNOST
1. Homer (o piscu i djelima)
2. Sofoklo "Antigona" (o piscu i djelu)
3. grčka tragedija: značajke, razvoj, pisci i djela
4. "Biblija"
5. renesansna europska književnost: pojam, trajanje,
značajke, pisci i djela
6. Francesco Petrarca "Kanconijer" (o piscu i djelu)
7. Giovanni Boccaccio "Dekameron" (o piscu i djelu)
8. William Shakespeare (o piscu i djelima)
9. William Shakespeare "Hamlet" (o piscu i djelu)
10. renesansni roman: vrste, primjer
11. klasicizam i prosvjetiteljstvo u Europi: pojam, trajanje,
značajke
12. Moliere, Voltaire (o piscima i djelima)
13. romantizam: trajanje, značajke
14. romantizam: glavni predstavnici nacionalnih književnosti
15. usporedba svjetskog i hrvatskog romantizma
16. Johann Wolfgang Goethe "Patnje mladoga Werthera"
(o piscu i djelu)
17. poezija u doba romantizma (značajke, pisci i djela)
18. roman u doba romantizma (značajke, pisci i djela)
19. realizam: trajanje, značajke, predstavnici
nacionalnih književnosti
20. usporedba stilskih značajki romantizma i realizma
21. Honore de Balzac "Otac Goriot" (o piscu i djelu)
22. Fjodor Mihajlovič Dostojevski "Zločin i kazna"
(o piscu i djelu)
23. europski modernizam: trajanje, značajke, predstavnici,
pravci
24. Henrik Ibsen "Lutkina kuća" (o piscu i djelu)
25. avangarda: pojam, trajanje, značajke, nabrojiti pokrete
26. avangardni pokreti: futurizam i ekspresionizam
(značajke, predstavnici)
27. avangardni pokreti: dadaizam i nadrealizam (značajke,
predstavnici)
28. Marcel Proust (o piscu i djelima)
29. kazalište apsurda: značajke, pisci i djela
30. Eugene Ionesco “Stolice” (o piscu i djelu) ili
Samuel Beckett “Čekajući Godota” (o piscu i djelu)
31. Bertolt Brecht "Majka Hrabrost i njezina djeca"
(o piscu i djelu)
32. poezija u svjetskoj književnosti (stilske značajke kroz razdoblja,
pisci i djela)
33. roman u svjetskoj književnosti (stilske značajke kroz razdoblja,
pisci i djela)
34. drama u svjetskoj književnosti (stilske značajke kroz razdoblja,
pisci i djela)
III. HRVATSKI JEZIK
1. fon, fonem, alofon, fonetika, fonologija (definicije)
2. razdioba glasova: po otvoru, po slogu, po mjestu tvorbe,
po zvučnosti
3. glasovne promjene: nepostojano a, palatalizacija,
sibilarizacija, jotacija
4. glasovne promjene: zvučno jednačenje, mjesno jednačenje,
gubljenje suglasnika
5. naglasni sustav (naglasci na naglasnicama, nenaglasnice)
6. morfem, alomorf, morfologija (definicije); razdioba morfema
(po značenju, po položaju)
7. imenice: gramatička obilježja, vrste
8. veliko i malo početno slovo
9. zamjenice (vrste)
10. pridjevi: gramatička obilježja, vrste
11. brojevi
12. glagoli: značenje, vid, stanje, prijelaznost
13. glagolska vremena (koja su i kako se tvore)
14. glagolski oblici - bez vremena (koji su i kako se tvore)
15. nepromjenjive vrste riječi
16. sintagma (definicija i podjela)
17. subjekt, atribut, apozicija
18. predikat, objekt
19. priložne oznake
20. nezavisnosložene rečenice
21. zavisnosložene rečenice (bez priložnih)
22. priložne rečenice
23. rečenični znaci i interpunkcija
24. jezični sustav u jezični znak
25. jednoznačnost i višeznačnost riječi
26. sinonimija i sinonimi
27. homonimija i homonimi
28. antonimija i antonimi
29. vremenska raslojenost leksika
30. prostorna raslojenost leksika
31. funkcionalna raslojenost leksika
32. frazeologija i frazemi
33. leksikografija
34. fonetika, morfologija, sintaksa, leksikologija (definicije)
PROF. JASENKA SPLIVALO - JST
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SLIKARSTVO; pitanja sastavili prof. Stjepan Ivaniševic i Marko Amižic.
1. Elementi kompozicije
2. Vrste kompozicije
3. Oblikovanje volumena (tonsko, koloristicko, graficko)
4. Prostor (perspektive)
5. Kromatska svojstva boja (krug boja)- vrste
6. Tonska svojstva boja
7. Kontrasti boja
8. Miješanje boja (aditivna i suptraktivna sinteza)
9. Proporcija i ravnoteža
10. Zlatni rez
11. Crtace tehnike
12. Slikarske tehnike
13. Zidne tehnike (primijenjeno slikarstvo)
14. Likovni motivi
15. Slikarska instrumentacija
LITERATURA:
Bacic Marsel, Mirenic-Bacic Jasenka: « Uvod u likovno mišljenje»
Despot Nikola: «Svjetlost i sjena»
Itten Johannes: «Umjetnost boje»
Peić Matko: «Pristup likovnom govoru»
Perasovic Mateo: «Slikarski pojmovnik“
SLIKARSKI DIZAJN, pitanja sastavila Žina Punda, prof.
Gips
Priprema platna
Svojstva i sastojci keramicke mase
Priprema papira kao slikarske podloge
Oblikovanje i ukrašavanje keramike
Disperzioni premazi (akrilna smola)
Otapala
Korozija i zaštita od korozije
Pigmenti i bojila
Bakar i legure
Punila
Slikarske podloge
Bjelila
Željezo i celik
Veziva
Vrste tekstilnih vlakana
Tutkalo
Drvo kao slikarska podloga
Kazin i glutolin
Ljepenka
Voskovi
Vrste preparacija
Smola i balzami
Tutkalno kredna i emulziona preparacija
Ulja i sikativi
Papir
Mineralna veziva
Plasticne mase
Prirodne smole
Gašeno vapno i feska
Laneno ulje
Vrste drvenih ploca i njihova obrada
Emulzije
Poliesterska smola
FOTOGRAFSKE TEHNIKE – prof. Željka MiloševiC Paro
FOTOGRAFSKI DIZAJNER , pitanja sastavila Žina Punda, prof.
Definicija pojma svjetlosti i optike. Osnovni zakoni optike.
Fotografski sloj (fotoemulzija)
Teorije o prirodi svjetlosti. Izvori svjetlosti
Priprava fotoemulzije
Odbijanje svjetlosti na ravnom zrcalu
Teorija Gurney Mott o nastanku latentne slike
Difuzija svjetlosti
Razvijanje i sastav razvijača
Odbijanje svjetlosti na kutnom zrcalu
Priprava, iskorištenost i regeneracija razvijača
Sferna zrcala
Negativ - razvijači
Lom svjetlosti
Pozitiv - razvijači
Totalna refleksija
Mehanizam razvijanja
Optička leća
Činioci o kojima ovisi razvijanje, način razvijanja
Disperzija svjetlosti
Fiksiranje i sastav fiksira
Vrste spektara i spektroskopije
Ogib svjetlosti
Senzitometrija i bazične senzitometrijske veličine
Definicija fotoelektričnog efekta i njegova primjena
Gustoća zacrnjenja
Fotometrija i fotometrijske veličine
Karakteristične gustoće zacrnjenja
Definicija i vrste fotometara
Senzitometar
Fotokemijska reakcija
Krivulja zacrnjenja
Građa foto materijala negativ
Oslabljivanje i pojačavanje negativa
Pitanja sastavila Dubravka Bodulic, prof.
INDUSTRIJSKI DIZAJNER (tehnologija); pitanja sastavila Žina Punda, prof.
GRAFICKA TEHNOLOGIJA
posted 6.03. 2007.
SEMINARSKI RAD SASTOJI SE OD:
1. Omotne ili vanjske ili naslovne stranice
na vrhu stranice lijevo se piše naziv škole
u sredini, centrirano piše se: Seminarski rad
ispod toga naziv teme
lijevo pri dnu piše se: Mentor: ispod toga ime i prezime mentora (profesora) i titula
desno pri dnu piše se: Učenik: ispod toga ime i prezime učenika, razred
pri dnu stranice u sredini (centrirano) piše se: grad, mjesec i godina
prva stranica se ne numerira
2. Sadržaja
Uvod – Ovdje se daje ukratko, u nekoliko redaka daje opis teme koja ce se obrađivati i razlozi zašto si baš nju odabrao.
Tekst – obrada teme – U ovom dijelu opisuju se bitne činjenice iz teme završnog rada. Ukoliko ima puno teksta može se, u dogovoru s profesorom, podijeliti na manja poglavlja.
Zaključak – U ovom dijelu rada treba dati svoje mišljenje o zadanoj temi završnog rada.
3. Popis literature navodi se abecednim redom:
- najprije prezime i ime autora, zatim naslov djela, izdavač, grad, godina
- tekstovi preuzeti s Interneta moraju također imati podatke o autoru i naslovu rada. Ako to nije moguće saznati, napiše se web stranica s koje je tekst ili slika preuzeta i datum preuzimanja
4. Zadnja stranica
(ne računajući, dakako, stranicu korica) ostaje za profesorov komentar , datum kad je rad zapremio i ocjenu koju je dao rada mogu se koristiti citati - bilješke koji potkrepljuju napisani sadržaj. Prilikom navođenja izvorâ potrebno je označiti citirani tekst i to oznakom u na kraju citiranog teksta (brojevima). Ispravno i ujednačeno navesti izvore - naznačiti odakle je citirano.
NAPOMENA:
Tekst seminara piše se na računalu, najčešće u Times New Roman fontu, veličina 12
Kako se najbolje predstaviti?
Najcešce je konkurencija za neki posao velika – mnogo kandidata prijavljuje se za jedno otvoreno radno mjesto. Kako poslodavca zainteresirati za sebe, prikazati mu svoje kvalitete, istaknuti se među mnogobrojnim kandidatima?
Proces odabira kandidata za neki posao uglavnom tece ustaljenim redoslijedom. Kandidati pošalju svoje molbe za posao i životopise na adresu toga poslodavca, koji na osnovi pristiglih dokumenata odredi manji broj kandidata za intervju. Od kandidata koji su bili na intervjuu odabire onog za kojeg misli da najbolje udovoljava zahtjevima posla. U nekim slucajevima poslodavac provodi i ispitivanje kandidatovih znanja i sposobnosti. Da biste uspjeli uci u uži izbor, potrebno je da što bolje napišete životopis i da se što bolje pripremite za intervju. U tomu ce vam pomoci sljedeci tekstovi.
Životopis je kratak, precizan, dobro napisan tekst zasnovan iskljucivo na istinitim cinjenicama, kojim se opisuju osobna dostignuca na obrazovnom i prakticnom planu, prethodno radno iskustvo, specificna znanja, vještine i osobine koje su važne prilikom natjecanja za neki posao. Životopis istice pojedinceve kvalitete, a umanjuje njegove nedostatke. Osim prilikom traženja posla, životopis se traži i u nekim drugim slucajevima (npr. na natjecaju za stipendiju ili prilikom odobravanja projekta). Njegova je osnovna namjena da posluži za odabir kandidata koji udovoljavaju traženim uvjetima.
Kad sastavljate životopis, morate imati na umu zaposlenog poslodavca koji cita niz životopisa i molbi za posao te na temelju njih odlucuje o kandidatima koje ce pozvati na intervju. Neke životopise možda nece ni procitati, drugima ce posvetiti puno pažnje. U vašem je interesu da napišete životopis koji ce poslodavac zamijetiti, detaljno procitati i po kojem će vas zapamtiti. Prema životopisu steci ce dojam o vama. Evo nekoliko osnovnih pravila kako napisati dobar životopis.
Životopis treba biti dug stranicu do dvije
Životopis ne smije biti predug. Suoceni s brojnim životopisima, poslodavci cesto ne citaju one dugacke. Ukoliko ste mladi i nemate mnogo toga napisati, bolje je da ne pišete više od jedne stranice – isprazan, dugacak tekst ostavit ce loš dojam. Ako se ipak odlucite napisati više od stranice, potrudite se da na sljedecoj imate barem 10 do 15 redaka. Pobrinite se da se vaše ime nalazi na oba lista te da su oni cvrsto spojeni. Na drugu stranicu životopisa napišite manje važne informacije – moguce je da ce poslodavac, zasicen informacijama s prve stranice, drugu pogledati tek površno. Bolje je da ne pišete više od dvije stranice, cak ni onda ako imate bogato iskustvo i osjecate da biste opisom svojih kvaliteta i prednosti mogli ispuniti i tri stranice. Pokušajte slicne, jednostavnije, elemente spojiti u cjelinu, kako biste smanjili opseg svojeg teksta.
Životopis mora biti pregledan, citljiv i uocljiv
Izgled životopisa mora biti uredan i jednostavan. Zato je poželjno da životopis napišete na racunalu ili na pisacem stroju te da s jedne strane teksta ostavite širu marginu. Pregledan i citljiv tekst omogucuje da se jednostavnim, brzim pregledavanjem teksta zacas nađe tražena informacija. U nas je uobicajeno da se životopis piše poput sastavka (Rođen sam 13. lipnja 1968. u Karlovcu. Osnovnu školu pohađao sam u …). No jasniji je i pregledniji “tablični” životopis. U njemu su srodne informacije izdvojene u zasebne cjeline, a navedene su kao kratke formulacije, a ne kao potpune recenice. Dobro je da naslove cjelina istaknete uvijek istim oznakama (možete ih istaknuti podebljavanjem, podvlacenjem, kurzivom ili uvlacenjem dijelova teksta). Nabrojene elemente oznacite tockama, brojevima ili crticama. Ipak, dok uređujete tekst, morate imati na umu da pretjerana upotreba različitih oznaka komplicira izgled teksta i cini ga nepreglednim.
Važnije dijelove treba istaknuti
Neke informacije u vašem životopisu važnije su od drugih. Njih nenametljivo istaknite: smjestite ih na pocetak ili kraj recenice, popisa nabrajanja, ulomka ili stranice. Pocetak i kraj neke cjeline isticu se i pamte bolje nego njezina sredina. Katkada možete dodati prazni redak koji ce informaciju učiniti vidljivijom za onoga koji tekst samo “prelijece ocima”. U načelu, nastojte naglasiti svoje nedavne uspjehe i dostignuca, a ne ona stara i deset godina.
Redoslijed informacija prilagodite situaciji
Kojim cete redoslijedom podastrti informacije i kako ćete ih podijeliti u cjeline, ovisi o poslu za koji se natjecete. Katkad je dobro da informacije nižete kronološkim redoslijedom – najcešce onda kada vaše školovanje i radno iskustvo ima vremenski slijed iz kojega kao logican nastavak proizlazi posao za koji se natjecete ili ako ste postigli niz profesionalnih dostignuca i nagrada. S druge strane, kojiput cete željeti istaknuti neke vještine, znanja i radne uspjehe, a umanjiti cinjenicu da vaše obrazovanje i radno iskustvo ne odgovara baš zahtjevima posla te da dugo niste radili niti se školovali. Tada možete pisati drugim redoslijedom, a cjeline životopisa možete prilagoditi svojim potrebama. U našem primjeru prikazan je slican životopis.
Vodite racuna o stilu pisanja
Obratite pozornost na gramaticku ispravnost i stilsku jasnocu pisanja. Rečenice trebaju biti logicne i kratke, prilagođene svrsi. Izbjegavajte nepotrebno ponavljanje – ono ne donosi nove informacije, otežava citanje i tekst cini monotonim. Zato je dobro ispustiti zamjenice ja i moj, jer je jasno tko je subjekt vašeg životopisa. Pripazite na glagole u ulomcima: dobro je da su u istom vremenu i da je subjekt radnje unutar ulomka isti. Glagoli stvaraju dinamicniju sliku, a to je bolje. Izbjegavajte kratice riječi i skraćene oblike datuma: umjesto Studirala sam pov. umjetnosti svakako napišite Studirala sam povijest umjetnosti, a umjesto 15.1.1971. radije napišite 15. siječnja 1971. Izbjegavajte kratice tipa npr., itd., i sl.; nastojte biti što precizniji i određeniji. Upotreba kratica cesto upućuje na nemarnost, a to nije dojam koji želite ostaviti na svojega budućeg poslodavca.
U slijedecim smo odjeljcima nabrojili informacije koje najcešce ulaze u životopis. Ne moraju sve nužno biti prikazane u cjelinama kao što su navedene u ovom tekstu. Naša je namjera bila da pokušamo pobrojati sve važne informacije koje životopis mora sadržavati, a na vama je da odlučite koje ćete informacije i kako prezentirati.
Osobni podaci
U osobne podatke ulaze vaše ime i prezime, adresa, telefonski broj, e-mail adresa. Oni moraju biti vidljivo istaknuti i točni. Ime i prezime mora biti napisano kao što stoji u dokumentima, bez obzira na to kako vas zovu. Treba biti smješteno na vidljivom mjestu – izdvojeno od ostatka životopisa. Adresa i telefonski broj trebaju biti iscrpni, kako bi vas poslodavac lako mogao obavijestiti o rezultatima vaše molbe za posao. Ako ste student, navedite i kućnu adresu i onu iz mjesta studiranja. Ako radite, navedite kućnu adresu i adresu na poslu. Uz telefonski broj navedite i pozivni broj pošte. Ako nemate telefon, dogovorite s nekim da za vas primi poziv te navedite njegov broj telefona. Jasno naznačite da je to telefon iz usluge. Ukoliko želite, u životopis možete uključiti još neke osobne podatke, na primjer dob ili bračni status. U civiliziranoj sredini, međutim, ovakvi podaci – baš kao ni podaci o nacionalnosti ili vjeroispovijesti – ne bi smjeli biti osnova za donošenje odluke o zaposlenju.
Podaci o školovanju
U odjeljku o školovanju navedite svoju srednjoškolsku i visokoškolsku naobrazbu. Dobro je da uključite i podatke o sudjelovanju u stručnim ljetnim školama, tečajevima i seminarima. Možete uključiti i podatke o pohađanju tečajeva kojima se stječu posebna znanja i vještine, kao što je tečaj stranog jezika ili kompjutorska radionica, a u nekim je slučajevima korisno navesti i da ste položili vozački ispit. Takve informacije katkada je dobro odvojiti od formalne naobrazbe. Kad pišete o uspjehu u školovanju, prosječne ocjene istaknite ako su dobre ili ako ih u natječaju za posao traže. Ukoliko se prijavljujete na inozemni natječaj, ne zaboravite napomenuti da naše ocjene idu od 1 do 5 i da ocjena 5 znači odličan uspjeh.
Nagrade i priznanja
Ako ste dobili neku nagradu ili priznanje za svoj rad, poželjno je da to izdvojite u zaseban odjeljak – tako će ih i čitatelj koji tek letimično pogleda tekst uočiti. Navedite sve nagrade koje ste dobili, a najvažniju vidljivo istaknite. Ne zaboravite, nagrade vas prikazuju u lijepom svjetlu, čak i onda kad nisu usko vezane uz posao za koji se natječete.
Radno iskustvo
Prikažite sve poslove kojima ste se bavili. Za svaki posao istaknite naziv radnog mjesta, ime i adresu organizacije u kojoj ste radili, vrijeme koje ste proveli na tom poslu, konkretne zadatke koje ste obavljali, odgovornosti koje ste imali, napredovanje koje ste ostvarili. Nabrojite sve poslove koje ste radili: od volonterskih, preko honorarno plaćenih do onih na kojima ste bili stalno zaposleni. Važno je da iz tog popisa jasno proizlaze znanja i vještine kojima ste ovladali, a koje vam mogu pomoći u poslu za koji se natječete. Katkada ćete poželjeti da jasno navedete što ste sve konkretno radili i što ste iz toga naučili. Ne ustrčavajte se, to slobodno napišite! Ipak, zadovoljite tradicionalnu formu i na nekom mjestu u životopisu kronološki navedite svoju radnu povijest.
Interesi i aktivnosti
Recite nešto o sebi – opišite što vas zanima, navedite čime se bavite u slobodno vrijeme, napišite jeste li član nekih udruženja te imate li u njima neku funkciju. Što god napisali, važno je da istaknete vezu s poslom za koji se natječete. Vaši interesi i aktivnosti trebali bi pokazati kako imate sklonosti prema tom poslu te da imate neke osobine koje su za njega poželjne.
Preporuke
Poželjno je da navedete imena svojih bivših poslodavaca ili nastavnika koji mogu posvjedočiti da ste dobro radili svoj posao ili da ste uspješno studirali. Ako navodite njihova imena, pobrinite se da ih ima između 2 i 5. Napišite njihove titule, istaknite time njihovo značenje – najveći utjecaj imaju upravo najpoznatije i najcjenjenije osobe. Navedite ime organizacije u kojoj rade, njihove telefonske brojeve i e-mail adrese.
Nemojte misliti da ste, napisavši jednu verziju svoga životopisa, riješili problem. Životopis se mora razlikovati od trenutka do trenutka i od posla do posla. On vas predstavlja onako kako u danom trenutku želite biti predstavljeni. Bitno je da životopis prilagodite konkretnom poslu za koji se natječete. Osim toga, pokušajte napisati nekoliko inačica svojeg životopisa. Vježbajte! Nakon nekog vremena možda ćete se zapitati: tko je ta savršena osoba koja me gleda s papira? Ako ste stekli takav dojam, vaš je životopis izvrsno napisan.
Opća pravila pisanja životopisa
l Budite što kraći i precizniji (jednu do najviše dvije stranice)
l Životopis treba biti pregledan i čitljiv. Izbjegavajte font manji od 10 i veći od 12 . Koristite kvalitetan bijeli čisti papir
l Prilagodite rječnik i stil životopisa poslodavcu i radnom mjestu na koje se natječete
l Nadopunjujte svoj životopis
Informacije o pošiljatelju
l Vaše ime, točna adresa, telefonski brojevi i e-mail adresa moraju biti na vidljivom mjestu u vrhu životopisa
l Izbjegavajte pisati nadimke uz ime
l Navedite ako koristite neki telefon ili adresu privremeno
Uvod - ciljevi
l U jednoj do tri rečenice sažmite područje vaših znanja, interesa i profesionalnih ciljeva
l Pišite kratke ali cijele i opisne rečenice
l Povežite direktno svoje vještine i znanja s poslom koji tražite. Pojasnite što vi možete učiniti za poduzeće više nego što poduzeće može učiniti za vas
Profesionalni ciljevi
Izbjegavajte preopćenite tvrdnje:
Koristila sam svoje znanje u različitim područjima.
Izbjegavajte tvrdnje koje navode samo što poduzeće može učiniti za vas:
Radno mjesto gdje ću steći iskustvo u marketingu
Tvrdnje trebaju biti specifične:
Radno mjesto koje će mi omogućiti da iskustvo stečeno u prodaji turističkih aranžmana i znanje njemačkog jezika upotrijebim za………
Obrazovanje
l Ovo je važan dio životopisa posebno ako nemate radnog iskustva
l Počnite sa najvišim stupnjem obrazovanja koje ste stekli
l Napišite kada i koji fakultet ili školu ste
pohađali te koje ste zvanje stekli
Tečajevi i neformalno obrazovanje
l Navedite tečajeve:
– koji vas čine različitim od drugih kandidata
– na kojima ste stekli specifične vještine i znanja
l Ovu informaciju napišite u dijelu životopisa koji govori o vašem obrazovanju.
Španjolski 4 stupnja (od 7 mogućih u školi )
MS Office 2000
Poslovno komuniciranje
Origami
Radno iskustvo
l Uključite redovite poslove kao i volonterske ili povremene ako su na bilo koji način povezani s radnim mjestom na koje se natječete
l Budite kreativni u opisivanju i naglašavanju svih svojih važnih radnih iskustava
Radno iskustvo
Pomoćni recepcionar
(svibanj 2001- rujan 2001)
Hotel ABC, Vrbnik,otok Krk
* dočekivao goste, vodio knjige gostiju
* raspoređivao osoblje u predvorju i liftu
* asistirao glavnom recepcionaru i direktoru hotela
* Napišite ime poslodavca, mjesto rada, naziv radnog mjesta , poslove koje ste obavljali te period u kojem ste radili
* Ovaj dio mora biti čitljiv i uočljiv.
* Koristite riječi koje upućuju na akciju (dočekivao..)
Nagrade i priznanja
l Uključite aktivnosti i priznanja koja su značajna za posao i koja
potvrđuju vaša značajna iskustva i vještine
Vještine
l Uključite sve posebne vještine kao što su rad na kompjutoru, znanje jezika, vozački ispit, kineska kuhinja…..
l Budite precizni u opisu vještina (koji kompjuterski program, koji nivo znanja….
Preporuke
l U pravilu ne stavljajte imena i telefone osoba koje će vam dati preporuku u životopis
l Dovoljno je navesti da su preporuke dostupne na zahtjev
l Radije uključujte preporuke o vašem radu nego preporuke o vašim osobinama
Kreiranje odjece, pitanja sastavila Lila Vuko
1. pojam estetike
2. dizajn i stajling
3. zadaci odjece
4. kic
5. likovni elementi forme
6. antimoda u suvremenom društvu
7. ritam
8. specificni zahtijevi oblikovanja odjece
9. karakteristike ženske nošnje jadranskog podrucja
10. esteticizam u suvremenom oblikovanju odjece
11. akcent
12. funkcionalizam u suvremenom oblikovanju odjece
13. crtanje odjece i modni crtež
14. osnovna oblikovna nacela
15. razlika između stila i mode
16. dinarski tip narodne nošnje
17. vrijeme stilskih nejednakosti - moda turnira
18. moda XX. st. ž
Dizajner odjece, pitanja sastavila Žina Punda, prof.
Tekstilije linearnog oblia (vlakna, pređa)
Primaria svojstva vlakana
Plošni tekstilni proizvodi (tkanine, pletiva, mreže, pozamanterija, netkani tekstil)
Biljna vlakna, građa i svojstva celuloze
Izrada tkanina (tkalacki stan, vrste veza)
Vrste i građa vlakana
Oplemenjivanje tkanina (mehanicki i kemijski postupci)
Stabljicna vlakna
Sekundarna svojstva vlakana
Poliamidna vlakna
Sjemenska vlakna
Dobivanje umjetnih vlakana (ispredanje iz taline i otopine)
Vuna
Završne obrade u procesu proizvodnje vlakana
Svila
Sintetska vlakna – poliesterska
Umjetna celulozna vlakna (viskozna, bakrena, acetatna)
Poliolefinska vlakna (polipropilenska, polietilenska)
Akrilna i modakrilna vlakna
Elastomerna vlakna
|
Marko Maric, psiholog i profesor psihologije u Trecoj ekonomskoj školi, natjece se za radno mjesto strucnjaka za odnose s javnošcu. |
|
Marko Maric |
Iako je zaposlen, Marko je odlučio dati samo kucnu adresu. |
ObrazovanjePoslijediplomski studij Organizacija i management, |
| ||
Dodatno obrazovanjeMeđunarodna ljetna škola Internet- novi pristupi komunikaciji (1998.) |
Ukljucio je sve seminare i tecajeve vezane uz posao za koji se natjece. | ||
|
| |||
Radno iskustvoTreca ekonomska škola, Trg J.F. Kennedyja 5, Zagreb (1996.-1998.) |
Naveo je svoj stalan posao, ali i poslove koje je radio honorarno | ||
|
| |||
Iskustvo u organizacijskim i komunikacijskim poslovimaOrganizacija fakultativnog školskog programa STOP AIDS! (1997.-1998.) |
Elemente nabrajanja oznacio je crticama i time ih ucinio preglednijima. | ||
|
| |||
|
Najvažnije poslove stavio je posljednje, kako bi se dobro vidjeli. | |||
|
| |||
Nagrade i priznanjaStipendija grada Zagreba za školsku godinu 1992./93.
|
| ||
|
Stipendiju je stavio na vrlo uocljivo mjesto - na kraju stranice. | |||
|
Marko Maric |
2 |
Posebna znanja i vještineZnanje svjetskih jezika: engleski (odlicno) i njemacki (dobro) Poznavanje rada na racunalu: pisaje i grafičko uređenje teksta, obradba statistickih podataka, izradba home page stranica, pretraživanje www-a, služenje elektronskom poštom, održavanje PC racunala. Položen vozacki ispit. |
Ime i redni broj stranice Marko je stavio na oba lista životopisa. |
|
Manje važne detalje sacuvao je za drugu stranicu. | |
|
Naveo je mnogo detalja, kako bi se razlikovao od uobicajenih korisnika kompjutora. | |
Interesi i aktivnostiCitanje strucnih i popularnih knjiga i casopisa, sviranje saksofona, planinarenje. |
|
PreporukeMaja Heidl, ravnateljica Trece ekonomske škole, |
|
Intervju je razgovor između kandidata za posao/studij i poslodavc/profesora u kojem poslodavac/fakultet nizom pitanja koja postavlja kandidatu pokušava prosuditi koliko je prikladan za posao/studij. Poslodavac/profesor pritom vrednuje kandidatove odgovore i nacin ponašanja prilikom intervjua. U intervjuu ce ispitivac od vas doznati štošta o vašem školovanju i kvalifikacijama, prethodnom iskustvu, interesima i nacinu provođenja slobodnog vremena, o vašim željama i ambicijama. S druge strane, za vas je intervju pravi trenutak da doznate više o poslu/studiju za koji se natjecete i o faksu/organizaciji koja posao/obrazovanje nudi. Intervju obicno traje 30-40 minuta. Za njega se morate dobro pripremiti, kako bi vam bio što ugodniji i kako bi rezultati bili što bolji.
Prije intervjua potrebno je razmisliti o tomu što želite reci, što sakriti, a što saznati. Dobro razmislite o svojim vrlinama i odaberite nekoliko svojih uspjeha, iskustava ili osobina (kao što su, na primjer, polet ili marljivost) koji vas izdvajaju od ostalih kandidata i koje biste željeli naglasiti. Na intervjuu pazite da na postavljena pitanja odgovorite tako da istaknete svoje vrline. Ako vam pitanja to ne omoguce, vrline istaknite na kraju intervjua. Što biste željeli prikriti? Ukoliko želite prikriti neke svoje karakteristike (kao što može biti dob ili nedostatak iskustva), razmislite unaprijed kako ce te odgovoriti na takva pitanja. Na kraju, razmislite i o tomu što biste vi željeli znati o poslu/faksu, a niste to mogli saznati iz izvora koji su vam bili dostupni. Intervju je dvosmjerni razgovor u kojem i vi možete postaviti pitanja o poslu ili organizaciji. Pitanja koja vas zanimaju osmislite unaprijed, kako biste ih mogli postaviti tijekom intervjua.
I na izgled nevažni detalji mogu vas stajati posla za koji se natjecete. Odjenite se uredno, ne prenapadno. Na intervju ponesite notes i olovku (da možete zapisati sve potrebne informacije – npr. podatke o organizaciji i poslu, kada se i komu morate javiti na dodatni razgovor), kopiju životopisa te preporuke i adrese nekih mentora i suradnika. Zgodno je ako možete ponijeti neke svoje radove, to ostavlja dobru sliku o vama.
Prvi dojam o vama stvara se odmah, u prvim minutama razgovora. Potrudite se da upravo tada izgledate kako biste željeli. Nemojte zakasniti na intervju, to ostavlja vrlo loš dojam. Rukujte se prilikom upoznavanja i nastojte zapamtiti sugovornikovo ime. Tijekom razgovora budite ljubazni i pristojni, gledajte sugovornika u oci. Budite samosvjesni i sigurni u sebe. Budite kooperativni i susretljivi, na pitanja odgovarajte brzo, sigurno i spremno. Nemojte žvakati žvakaću gumu i nemojte pušiti!
Kako biste uvježbali ponašanje na intervjuu, obucite odjecu koju cete imati na intervjuu, skupite sve što cete ponijeti na intervju, zamolite prijatelja da vas intervjuira. Uvježbajte sve: ulazak u sobu, rukovanje, nacin sjedenja, odgovore na moguca pitanja. Dobro je ako se možete pritom snimiti videokamerom, jer tako možete vidjeti u cemu griješite i što biste u nastupu trebali promijeniti. To ce vam omoguciti da se na pravom intervjuu lakše snađete i da se osjecate ugodnije. Kako su prvi intervjui najteži, ima ljudi koji odlaze na intervjue za posao samo da bi se upoznali s tom situacijom i vidjeli kako ona izgleda. To im ulijeva sigurnost na prvom pravom ozbiljnom intervjuu za posao.
Pitanja koja se najcešce postavljaju na intervjuu
Recite nešto o sebi! Nemojte se upuštati u životopis, nego iznesite samo vrline koje ste unaprijed odabrali.
Kojim biste se pridjevima opisali? Upotrijebite samo pozitivne pridjeve i za svaki dobro osmislite primjer kojim ćete ga oslikati ako bude potrebno.
U cemu ste najbolji? Odaberite neku osobinu koja je vezana za rad i ucenje! "Dobar sam u kontaktu s ljudima", "Lako prodajem svaku robu", "Uspješno rješavam probleme", "Brzo ucim", "Pouzdan sam – kad kažem da cu nešto napraviti, to će sigurno biti tako."
A koje su vaše loše strane? Dobro smislite odgovor; nemojte navesti kao svoju lošu stranu onu karakteristiku koja je bitna za ovaj posao ili onu koja omogucuje napredak u svakom poslu.
Koje ste predmete najviše voljeli u školi? Zašto? Pokažite da su vaši interesi već duže formirani i da idu u smjeru posla za koji se natjecete.
Kakve su vaše ocjene? Zašto su tako loše? Ako nemate izvrsne ocjene, budite spremni da date objašnjenje što je tomu razlog: istaknite razloge za koje se vidi da su odavno prošli ili da nisu važni za posao za koji se natjecete.
Koja vam ostvarena priznanja cine najviše zadovoljstva? Odaberite ona na koja ste najviše ponosni, koja stvaraju željeni dojam o vama i koja vam omogucuju da istaknete svoje dobre strane.
Jeste li se ikad suocili s vecim problemom koji ste morali riješiti? Kako vam je to išlo? Ovakva se pitanja postavljaju da bi se mogla ocijeniti vaša snalažljivost u novonastalim situacijama. Opis rješavanja problema sigurno ce više zainteresirati poslodavca od samog problem.
Koje su vaše aktivnosti izvan posla? Cime se još bavite? Budite odmjereni: široki interesi i aktivnosti mogu ostaviti dojam da necete imati mnogo vremena za posao. Zato je bolje da spomenete manji broj interesa koji oblikuju zaokruženu cjelinu.
Što ste nedavno procitali? A koje ste filmove gledali? Pitanje je postavljeno da bi se ocijenila vaša opca kultura. Zato nije loše da prije intervjua procitate pokoju knjigu i pogledate neki film, kako biste o njima mogli razgovarati.
Gdje vidite sebe za pet godina? Ovakvo pitanje postavit ce vam kako bi uvidjeli da li vi sami kreirate svoje prilike ili puštate da se stvari jednostavno dogode. Što god odgovorili, možete reci da znate da ce se vaše želje možda s vremenom promijeniti, no da zasad…
Koji je vaš idealni posao? Prema cemu procjenjujete koja vam se organizacija sviđa? Ova se pitanja postavljaju kako bi lakše procijenili koliko aktivno tražite posao i što vas u poslu najviše zanima.
Zašto biste željeli raditi za nas? Navedite barem dva do tri razloga koja možete obrazložiti. Neka to ne budu samo materijalni razlozi, nego i oni koji pokazuju vaš interes za usavršavanjem.
Zašto mislite da ste dovoljno kvalificirani za ovaj posao? Zašto da odaberemo vas između svih ostalih kandidata? Ovo pitanje može vam se učiniti kao napad. Iskoristite ga da istaknete svoje najbolje strane i upozorite na ono što vas razlikuje od ostalih kandidata.
Što znate o našoj organizaciji? Pokažite koliko ste zainteresirani za posao: onaj tko je jako zainteresiran vjerojatno je procitao više literature i razgovarao s više ljudi.
Jeste li ikad bili otpušteni s posla? Zašto? Budite iskreni i nemojte blatiti bivšeg šefa. Ako je razlog otpuštanja bila vaša pogreška, pokušajte objasniti da ste se promijenili i da ste naucili ispraviti tu pogrešku.
S kojom biste placom bili zadovoljni? Prije intervjua dobro istražite situaciju: postojece raspone placa za poslove vaše klasifikacije, mogucnosti poslodavca i povlastice radnog mjesta. U skladu s tim izrazite svoje ocekivanje, bolje u vidu raspona nego fiksne vrijednosti.
Imate li kakvih pitanja? Sada je došao vaš trenutak da saznate sve što vas zanima o poslu i o organizaciji. Pitajte slobodno i otvoreno, no nemojte pretjerivati!
- raspitajte se o organizaciji koja raspisuje natjecaj
- naucite i o poslu za koji se prijavljujete
- razmotrite svoje kvalifikacije za posao
- proucite još jednom svoj životopis
- pripremite odgovore na pitanja o sebi
- vježbajte intervju sa prijateljem
- budite uredni i cisti
- obucite se pristojno
- nemojte žvakati žvakacu gumu niti pušiti
- osobne isprave
- notes i olovku
- životopis
- adrese i preporuke mentora i suradnika
- neki od svojih prijašnjih radova
- dođite na intervju prije dogovorenog vremena
- naucite ime sugovornika i rukujte se s njim
- govorite književnim jezikom
- na pitanja odgovarajte kratko
- odgovarajte brzo, sigurno i spremno
- surađujte i budite susretljivi
- pitajte o poslu i organizaciji
- zahvalite sugovorniku
- dobro slušajte upute
- svako pitanje pažljivo procitajte
- pišite citko i uredno
- pazite na vrijeme
- ne pokušavajte prepisivati
KIPARSKI DIZAJNER
Pitanja sastavio prof. Dražen Prlic
KIPARSKI DIZAJNER (tehnologija); pitanja sastavila Žina Punda, prof.
posted 27. 05. 2006.
fotke na: http://vanja385.tripod.com/maturalna_vecera_2006
Himna
autor Petar Radovic, 4. r.
Više ne pantin
Ca san tija
Kad san prvi razred bija
S kime san po cile noci pija
Kad san ništo okinija
Dugo u noc.
Tada bi šljaka
Da bi ispravija stvar
Zbog onog ca me zbog tog ceka
Vata me straj
U debelo more san ti upa, stari, ne znan ca cu sad
Matura mi se bliži, a knjiga od mene biži
Znan da ne bi smija, ali najviše bi tija
Kad bi opet moga picat sad.
Na kraju moran ti rec'
Prebrzo je doša kraj
Virovat još ne mogu
Zadnji put vas gledan ja
Pa ni nadat nisan se moga
Da će mi taliko bit' ža
Ca u „Nade“ s razredom
Za'nju kavu ispijan...
Škola likovnih umjetnosti
Split
K NJ I Ž N I C A
NAPUTAK ZA PISANJE ZAVRŠNOG RADA
Kako bi završni radovi bili ujednaceni i kako bi se ucenicima pomoglo pri pisanju i izradi rada, dajem niz uputa o tome kako treba izgledati završni rad. Sve druge detaljnije i konkretnije naputke ucenici trebaju dobiti od mentora.
Nakon što se odabere tema završnog rada, mentor (profesor) je dužan dati upute o literaturi i drugim izvorima koji se mogu koristiti za pisanje završnog rada.
Literatura (knjige, casopisi) za izradu završnog rada može se posuditi u Školskoj knjižnici, Gradskoj kjižnici, Sveučilišnoj knjižnici itd.
Također se može koristiti i internet u Školskoj knjižnici ili, ukoliko se raspolaže s racunalom spojenim na Internet kod kuće.
Fond Nacionalne i sveucilišne knjižnice može se pretraživati na adresi: http://www.nsk.hr/opac-crolist/crolist.html, a fond knjižnica Grada Zagreba na adresi: http://opac.zaki.com.hr/kgz/simple.asp
Sadržaji pronađeni na internetu mogu se također koristiti za pisanje završnog rada, no pritom valja biti vrlo oprezan jer ti sadržaji nisu uvijek pouzdani, pa je ih je poželjno dodatno provjeriti.
1. TEHNICKA OBRADA I IZGLED ZAVRŠNOG RADA
Završni rad piše se pisaćim strojem ili racunalom sa srednjim razmakom na papiru formata A4 (210 x
Današnji programi za pisanje teksta nude mnoštvo razlicitih fontova (vrsta i oblika slova), za pisanje službenih tekstova uobicajeno je koristiti dva fonta u tocno određenim velicinama: Times New Roman velicine 12 tocaka (pt), Courrier New veličine 10 tocaka (pt), Arial velicine 12 tocaka (pt) i sl.
Treba svakako izbjegavati vrstu i oblik slova koja djeluju dekorativno ili ukrasno i koja više odgovaraju reklami i propagandi negoli ozbiljnom radu.
U tekstu se mogu upotrijebiti podebljavanje (bold), kosa slova (italik) i podcrtavanje.
1.1. Završni rad sadrži:
& Omotnu ili vanjsku stranicu
§ na vrhu stranice lijevo se piše naziv škole
§ u sredini, centrirano piše se: Završni rad
§ ispod toga naziv teme
§ lijevo pri dnu piše se: Mentor: ispod toga ime i prezime mentora (profesora) i titula
§ desno pri dnu piše se: Ucenik: ispod toga ime i prezime učenika, razred
§ pri dnu stranice u sredini (centrirano) piše se: grad, mjesec i godina
Primjer naslovne stranice nalazi se u privitku ovih Uputa.
Sadržaj - upisuje se sadržaj završnog rada (poglavlja) s stranicama na kojima se ta poglavlja nalaze. Na racunalu završni rad se može numerirati automatski na sljedeci nacin: u Wordu se odabereizbornik Umetanje (insert)zatim Brojevi stranica- (Page maker numbers) . U okjviru koji se otvoriiskljuci se opcija prikaza na prvoj stranic, zatim se klikne "OK". Stranica s pregledom sadržaja radi se na samome kraju kada se u tekstualnom dijelu završnig rada nece više nista mijenjati.
& Uvod – Ovdje se daje ukratko, do jedne stranice teksta opis problematike koja ce se obrađivati, daju se razlozi zbog kojih je odabrana tema završnog rada i predviđa se konacni cilj obrade teme. Uvod se piše u trecem licu i u buducem vremenu (npr. ˇCilj ovog rada je istražiti cimbenike konkurentnog i održivog razvitka prometnog sustava i cjelokupnog narodnoga gospodarstva nerazvijenih i tranzicijskih država….“).
& Tekst – obrada teme – U ovom se dijelu opisuju bitne cinjenice iz teme završnog rada. Isticu se poznate osnovne metode rješavanja problema uz korištenje mogucih primjera. Ovaj se dio može podijeliti na nekoliko cjelina, poglavlja u dogovoru s mentorom (profesorom).
& Zakljucak – U ovom dijelu rada, treba istaknuti rezultate, dati svoje mišljenje o zadanoj temi završnog rada.
& stranica s popisom literature se navodi abecednim redom prema prezimenu autora odnosno naslova djela. Vidi primjere!
& Prilozi – misli se na popis crteža, grafova, shema, ilustracija i sl. Prilozi se numeriraju i stavljaju na kraj rada npr. Prilog 1, Prilog 2 itd. Stranice na kojima se nalazi tekst i crtež, grafikon, ilustracija i sl. ne smatraju se prilogom, nego redovnom stranicom.
& zadnja stranica - (ne racunajući, dakako, stranicu korica). Na zadnjoj stranici ostavlja se prostor za upis datuma predaje rada, obrane rada, eventualno mentorov (profesorov) kratak komentar, te mjesto za upis ocjene.
Primjer zadnje stranice nalazi se u privitku ovih Uputa.
Citati - Bilješke – Fusnote:
Tijekom pisanja završnog rada mogu se koristiti citati - bilješke koji potkrepljuju napisani sadržaj. Prilikom navođenja izvorâ potrebno je označiti citirani tekst i to oznakom u na kraju citiranog teksta (brojevima). Ispravno i ujednaceno navesti izvore - naznaciti odakle je citirano.
Na racunalu se redoslijed citata može numerirati automatski na sljedeci način:
* U Wordu se odabere izbornik Umetanje (Insert)
* klikne se na Fusnote
* okvir koji se otvori ukljuci se opcija samonumeriraj
Primjer citiranja nalazi se u privitku ovih Uputa!
1.2. PRIMJERI KAKO SE VRŠI POPIS LITERATURE
1. Knjige:
Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov : podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja.
Primjeri:
Malinovic, Snježana. Leonardov život, Zagreb, Školska knjiga, 2004.
2. Natuknica u enciklopediji:
Primjer:
Bibliografija. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 3. izd. Zagreb : JLZ, 1977-1985.Sv. 1. 1977.
3. Clanak u casopisu:
Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov casopisa. Oznaka sveska/godišta, broj(godina), str. poč-završna.
Primjeri:
Petek, D. Suvremena umjetnost. // Mogucnosti. 7, 1(2005), str. 28-29.
4. Tekst pronađen na web stranici:
Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. godina objavljivanja. Internetska adresa. (datum posjete odnosno ˇskidanjaˇ informacije)
Primjeri:
Pavliša, S. Razlike i sločnosti talijanke i hrvatske renesanse. 2005. URL: http://www.pa-el.hr/. (7.04.2005.).
Primjer naslovne stranice
ŠKOLA LIKOVNIH UMJETNOSTI U SPLITU
Fausta Vrancica 17
Završni rad
NASLOV ZAVRŠNOG RADA
Mentor: Ucenik:
Ime i prezime mentora, titula (prof.) Ime i prezime ucenika, razred
Split, svibanj 2006.
Primjer zadnje stranice
Datum predaje završnog rada: _______________________
Datum obrane završnog rada: _______________________
|
Komentar: |
Ocjena: _______________________
Primjer citiranja
Kad u tekstu završnog rada navodimo doslovan tekst, recenicu iz određenog izvora – knjige, casopisa i sl., pored teksta stavljamo brojku, kako se vidi iz primjera, a na dnu stranice fusnotu (bilješku) kojom navodimo izvor i tako redom…, vodeci racuna da je fusnota (bilješka) uvijek ispod teksta kojeg citiramo.
Zamisao da se promet definira kao sustav vezan je uz pojavu opce teorije sustava, odnosno teorije složenih sustava. Pojavom opce teorije sustava razvija se tzv. suvremena teorija organizacije, odnosno suvremena teorija organizacije proizlazi iz opce teorije sustava.[1]
Na
SVEUCILIŠTA U SPLITU
adresa: Ulica Matice hrvatske br.15 , Split
tel.:021/303-333 , 303-303
URL: http://www.gradst.hr
e-mail: dekan gradst.hr
studij:
arhitektura
adresa: Tvrđava Gripe , Glagoljaška bb , p. p. 545 , Split
odjel za likovne umjetnosti: Hercegovačka 65
URL: http://www.umas.hr
e-mail: office umas.hr
tel.:021 / 507-008
studiji:
slikarstvo
kiparstvo
dizajn vizualnih komunikacija
restauracija-konzervacija
likovna kultura
tel.:021 / 490-280 , 490-150
e-mail: office ohz.unist.hr
studiji:
hrvatski jezik i književnost
engleski jezik i književnost
povijest
Adresa: Zrinsko-frankopanska 19 , Split
tel.:021 / 386-144
URL: http://www.kbf-st.hr
e-mail: www kbfst.hr
studiji:
teološki studij
teološko katehetski studij
adresa: Ilica 85 , Zagreb
tel.: 01 /377 73 00
URL: http://www.alu.hr
e-mail: alu alu.hr
studiji:
odsjek za slikarstvo
odsjek za kiparstvo
odsjek za grafiku
nastavnički odsjek
odsjek za restauriranje umjetnina
odsjek za animirani film
adresa:Trg Maršala Tita 5 , Zagreb
tel.:01 / 482 85 06 , 482 85 07 , 482 85 07
URL: www.pomet.adu.hr
e-mail : dekanat pomet.adu.hr
studiji:
gluma
režija – kazalište i radiofonija
režija – film i televizija
snimanje
montaža
dramaturgija
produkcija
adresa: Fra Andrije Kacica Miošica 26 , Zagreb
tel.:01 /456 12 22
URL: www.arhitekt.hr
e-mail : info arhitekt.hr
studiji:
arhitektura
dizajn
adresa: Getaldiceva 2 , Zagreb
tel.: 01 / 237 10 80
URL : www.grf.hr
e-mail: info grf.hr
studij:
grafička tehnologija
adresa:Pierottijeva 6 , Zagreb
tel.:01 / 483 60 58
URL: www.ttf.hr
e-mail : fakultet Zagreb.tekstil.hr
studiji:
tekstilna tehnologija-procesni smjer
-dizajn i projektiranje tekstila i odjeće
odjevna tehnologija
modni dizajn
FILOZOFSKI FAKULTET
adresa: I. Lučića 3 , Zagreb
tel.: 01 / 61 20 111
e-mail: kontakt ffzg.hr
studiji:
povijesti
povijesti umjetnosti
arheologija
etnologija
hrvatski jezik i književnost
engleski jezik i književnost
adresa : Vlaška 38 , Zagreb
tel.:01 / 489 04 00
URL: http://www.kbf.hr
e-mail : kbf theo.kbf.hr
studiji:
teologija
religiozna pedagogija i katehetika
kršćanska duhovnost
FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU
adresa: Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2
tel:: 023 / 316-311
studiji:
povijest umjetnosti
povijest
hrvatski jezik i književnost
engleski jezik i književnost
arheologija
adresa:Omladinska 14 , Rijeka
tel.:051/516-322
studij:
prof. likovne kulture
prof. hrvatskog jezika i knjiž.
prof. engleskog jezika i knjiž.
GRAFIČKI DIZAJNER -
|
1. ANĐELKOVIĆ TANJA |
|
2. BANIČEVIĆ LEA |
|
3. CVRLJE ANA |
|
4. GARBER SEGOR |
|
5. GUDELJ DRAGANA |
|
6. JELAČA JELENA |
|
7. SIČENICA ANTE |
|
8. ŠKALIC KRISTINA |
|
9. TOMIĆ IVANA |
|
10.ZOBENICA DEJAN |
|
1. |
BIZJAK LEOPOLD |
|
2. |
BOJIĆ MARTINELA |
|
3. |
DURDOV MAJA |
|
4. |
LASIĆ AMADEA |
|
5. |
LESKUR IVANA |
|
6. |
MLIKOTA IVANA |
|
7. |
PENSA KARMEN |
|
8. |
TOMASOVIĆ FRANE |
|
1. |
BANOV TONI |
|
2. |
BEKAVAC MAJA |
|
3. |
BOŽANIĆ ANTONELA |
|
4. |
ČALE MARTINA |
|
5. |
DŽAJA BRANIMIR |
|
6. |
KRIVEC KRISTINA |
|
7. |
MALJKOVIĆ TONČICA |
|
8. |
ROJE ANA |
|
9. |
ŠARAC IVANA |
|
10. |
VOJKOVIĆ PAVAO |
|
1. BALIĆ ANDRANA |
|
2. DUKIĆ ANA |
|
3. GOLUB MARIJA |
|
4. JELIĆ MAJA |
|
5. MAMUŠA IVAN |
|
6. MARTINIĆ ĐANI |
|
7. MASTELIĆ IVIĆ JELENA |
|
8. MILOVIĆ JOSIPA |
|
9. PELAJIĆ ANA |
|
10. RADOVIĆ PETAR |
|
11. RALJEVIĆ STIPE |
|
1. DRMIĆ TOMISLAVA |
|
2. KARGOTIĆ BORIS |
|
3. LONČAR ANTONIJA |
|
4. MATOŠ JERKO |
|
5. MILIŠIĆ VINKA |
|
6. MIŠE MARINA |
|
7. PEHAR IVA |
|
8. PETRIČEVIĆ IVAN |
|
9. ŠAMIJA JELENA |
|
10. VREKALO VIKTOR |
4 B Dizajner odjeće –
|
1. BARBIR NIKOLA |
|
2. CIPIRITA LEA |
|
3. JURIČEV MARTINČEV CVITANA |
|
4. KLIŠKIĆ ADELA |
|
5. MARIJANOVIĆ TINA |
|
6. MALENICA ANTEA |
|
7. MANDIĆ TANJA |
|
8. MATAS JELENA |
|
9. PINTAR MARINA |
|
10. ŠUNJIĆ ANTONIJA |
|
11. ŠUŠAK LENKA |
|
12.TOMIĆ DONA |