U celom svetu sve vise raste interesovanje za ekoloski zdravom hranom.Pcelinji proizvodi su ne samo bioloski i ekoloski zdrava hrana vec i lekovito sredstvo.Hranljiva i lekovita vrednost meda je od davnina poznata.Mineralni sastojci,vitamini i enzimi medu daju izuzetan znacaj u ishrani svih kategorija stanovnistva,u prvom redu dece i starijih osoba.
Med kao hrana ima ogromne prednosti u odnosu na ostale vrste zasladjivaca i izvora energije.Izvesna srcana oboljenja su usko povezana sa preteranim konzumiranjem secera.Takve i slicne negativne pojave nikada nisu nadjena u medu.Jednoj od najvecih skupina stogodisnjaka koji zive na Kavkazu,med kao hrana ima istaknutu ulogu.Neki lekari se slazu da pored svih uslova ovi ljudi treba da zahvale za svoj dug zivot u velikom konzumiranju meda.
Na nasoj stranici cemo vas blize upoznati sa nasim proizvodima i vrstama meda koje imamo.

U potrazi za hranljivim materijama, posebno onim retkim, poput ribonukleinskih kiselina, enzima i slično, koriste se preparati koji sadrže samo jednu traženu materiju, ne sve. Čini se da se priroda igra sa nama kada nam daje svega po malo, te tako treba ići sa "cveta na cvet" da bismo sve željene supstance imali u ishrani. Rešenje "iza ćoška" pojavljuje se baš u frazi "sa cveta na cvet": pametne i vredne pčelice mogu da urade posao umesto nas. Logika je tu, dok je praksa, iskustvo i nauka potvrđuju. Sve što je potrebno za razvoj života mora da se nalazi u pčelinjim proizvodima, jer pčele zavise od meda, baš kao i bebe od mleka. Nije samo med u pitanju, tu je i cvetni prah, matični mleč, propolis, pčelinji vosak. Čitav mali kosmos vrti se oko "pčelinjeg sveta", koji živi već milionima godina. Na nama je samo da pametno upotrebimo ono što nam se nudi. Med smo svi jeli i znamo šta je, bar po izgledu. To je gusta, kristalna i viskozna materija, koju proizvode medonosne pčele, sakupljajući nektar iz cvetova medonosnih biljaka i sa listova četinara i nekih lišćara. Tako postoje različite vrste meda, u zavisnosti od toga gde su pčele bile na paši, rečeno jezikom pčelara. Nektaru se dodaju specifične materije iz ogranizma pčele koje ga transformišu u med, a zatim se on odlaže u ćelije kako bi sazreo. U našim krajevima su najčešći bagremov, livadski, lipov, suncokretov, šumski i cvetni med. Zbog čega je med koristan za čoveka? Med se svrstava u prirodnu, visoko vrednu i lako svarljivu hranu, koja, posle uzimanja, direktno ulazi u krvotok. Prema sadržaju proteina, visoko se kotira među prehrambenim proizvodima, jer sadrži sve esencijalne aminokiseline. Ima 37 mineralnih materija, vitamine B1, B2, B3, B6, B12, C, PP, A, A, K, E, folnu kiselinu, organske kiseline (posebno ribonukleinsku), aromatične materije, polenova zrna, alkaloide, koloide, biogene stimulatore, biljne antibiotike, fitohormone i još mnogo supstanci koje treba tek pronaći, izolovati i proučiti. Dve trećine meda čine šećeri, prvenstveno glukoza i fruktoza. Njima nije potrebno varenje i direktno popunjavaju rezerve šećera u jetri i mišićima.