Intervju našeg washingtonskog suradnika Jeffreya T. Kuhnera s američkim državnim podtajnikom za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost Johnom R. Boltonom i, prema mnogima, ozbiljnim kandidatom za mjesto ministra vanjskih poslova u eventualnom Bushovu drugom mandatu

Haaški sud treba zatvoriti jer ne donosi pomirenje već samo nova neprijateljstva na Balkanu!

 - Podupirali smo ovaj sud jer ga je ranije osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a i mislimo da on treba odraditi svoje – kaže visoki dužnosnik Bushove vlade – ali također radimo na tome da njegov rad privedemo kraju!

Razgovarao: JEFFREY T. KUHNER

John R. Bolton položio je zakletvu na dužnost američkog državnog podtajnika za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost 11. svibnja 2001. godine. Prije ovoga imenovanja bio je stariji dopredsjednik washingtonskog konzervativnog analitičkog instituta (“think tanka“), American Enterprise Institute. Rođen je u Baltimoreu 1948. godine, diplomirao pravo na Sveučilištu Yale, bavio se najprije odvjetništvom, da bi početkom osamdesetih stupio u državnu službu – najprije u USAID-u, zatim u Ministarstvu pravosuđa, a konačno i u State Departmentu. Mnogi ga drže vjerojatnim američkim ministrom vanjskih poslova, u slučaju da George Bush dobije i drugi mandat.
Naš američki suradnik Jeffrey T. Kuhner razgovarao je s gospodinom Boltonom u njegovu uredu u američkom State Departmentu. Iz šireg intervjua donosimo najzanimljivije izvadke koji rječito govore o stajalištima vlade predsjednika Georgea Busha o haaškom sudu i Carli del Ponte, a koji su ovih dana – u razradi našeg suradnika – izazvali pravu buru u tzv. jugoistočnoj Europi, ali su potakli i reagiranja nekih važnih diplomatskih središta (State Departmenta i Foreign Officea), o čemu donosimo poseban prilog.

Goleme ovlasti tužitelja

Podtajniče Bolton, vi ste glavni kritičar Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Bushovoj vladi. Koje su vaš glavne zamjerke ICC-u?
- Tužitelj ICC-a ima golemu vlast, moć i samostalnost u provođenju istrage i podizanju optužnica protiv ljudi koji su navodno počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Tu vlast ne ograničava ni jedna demokratska institucija. Tužitelja nadzire samo sud, što je, naravno, shvaćanje koje smo odbacili razdvajanjem vlasti ugrađenim u Ustav. Te substantive tužiteljeve ovlasti vrlo su nejasne (vague) i nas jako brine da bi ishod te prirođene tužiteljeve neodgovornosti mogao biti pokretanje, u osnovi politiziranih optužnica protiv najviših dužnosnika SAD-a.
SAD se u potpunosti obvezao, gdje god je to nužno, istražiti i procesuirati tužbe o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. Državni tajnik Colin Powell rekao je da bi sa zadovoljstvom usporedio naš učinak u tome s bilo kim u svijetu.
Pitanje je, je li ustanova kao što je Međunarodni kazneni sud najbolje mjesto za donošenje takvih odluka. Naime, u nizu suđenja, od bivše Jugoslavije i južne Afrike do istočne Europe i mnogih država širom svijeta, u kojima su podignute optužnice za zločine protiv čovječnosti, one su povezane s političkim rješavanjem tamošnjih sporova, tako da je opasnost politiziranih optužnica – osobito onih protiv SAD – vrlo velika. Stoga, mislimo da je najbolji način hvatanja u koštac s krupnim zlouporabama ljudskih prava postavljanje zahtjeva tim državama da donesu odluku o tome što ustvari žele: kazneno goniti te ljude – što će se, recimo, dogoditi u slučaju Iraka kad ponovno zadobije suverenitet 1. srpnja – ili opredijeliti se za neku drugu mogućnost (…) moja poanta je da svaka država mora sama o tome odlučiti, a institucija Međunarodnog kaznenog suda, koja je čisto tužiteljska, prejudicira to pitanje.

Povrat odgovornosti


Mnogi u Washingtonu ukazivali su na činjenicu kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, sa sjedištem u Haagu u Nizozemskoj, uspostavio opasan presedan “zapovjedne odgovornosti“ u međunarodnom pravu, koji bi Međunarodni kazneni sud mogao u budućnosti uporabiti protiv dužnosnika SAD-a. Oni pobliže tvrde da je glavna ICTY-jeva tužiteljica Carla del Ponte sastavila krajnje netočne i nepravedne optužnice zasnovane na “zapovjednoj odgovornosti“ protiv vodećih hrvatskih i srpskih generala – od kojih je najizrazitiji primjer hrvatski general Ante Gotovina. Što vi o tome mislite?
- Stvarna je opasnost da optužnice haaškog suda neće riješiti stanje na Balkanu, već će stvoriti nova neprijateljstva koja će voditi budućim napetostima.
Baš zato se i naša strategija prema haaškom sudu temelji na privođenje optužnica kraju i povrat odgovornosti Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama jer, konačno, mnogi navodni zločini počinjeni su u njihovo ime pa se oni s njima moraju i suočiti. Oni trebaju donijeti odluke hoće li ti Srbi i Hrvati biti krivično gonjeni i je li im prihvatljivija amnestija od optužnica. Ne želim presuđivati što je ispravno, već kazati da je odgovornost na onima koji s tim odlukama moraju živjeti.
Mislite li, osvrćući se unatrag, da je stvaranje Međunarodnog kaznenog suda za zemlje bivše Jugoslavije 1993. godine bilo pogrešno?
- Podupirali smo ovaj sud jer ga je ranije osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a i mislimo da treba odraditi svoje (play itself out), ali također radimo i na tome da njegov rad privedemo kraju. Mislim da je bolje – ako vam već treba nekakav sud ad hoc – da njega osnuje Vijeće sigurnosti jer ćete tada imati barem nekakav politički nadzor, a ja razlikujem legitimne političke stranke, kakve proizlaze iz (američkog) Ustava i svih saveznih tužitelja u SAD-u na jednoj strani, nasuprot politizaciji tužitelja koja nikome ne odgovara.


legenda ad foto broj 1: John R. Bolton: - Haaška suđenja trebaju preuzeti domaći sudovi!
( nastavak u idućem broju)