AMAC - Biskup Franjo Komarica

Nominacija biskupa Franje Komarice za Nobelovu nagradu

Vjera u sjeni politike 26. rujna 2004. - Uvodnik

Nobelova nagrada za istinu i pravdu

HINA je ovaj tjedan objavila vijest kako je u Bosni i Hercegovini osumnjiceno oko 10.000 osoba za ratne zlocine. Od tog broja vecinu cine Srbi. U istoj vijesti stoji kako su u tzv. Republici srpskoj, gdje su Hrvati doslovno istrebljeni, trajno prognani i njihove kuce sravnjene sa zemljom, za ratne zlocine vecinom okrivljeni Hrvati i Bosnjaci. Apsurdno i nevjerojatno! No cemu se cuditi. Na nepravdu koja se na podrucju Banjalucke biskupije dogadja vec cijelo desetljece uporno godinama upozorava biskup Franjo Komarica. Na cijelom podrucju Banjalucke biskupije od pocetka srpske agresije na Hrvatsku i BiH nije bilo hrvatskih postrojbi a ipak su najzesce stradali hrvatski civili. Protjerivani su iz svojih domova i tjerani u izbjeglistvo. Prema podacima od oko 80.000 prognanih vratilo se svega 3 tisuce. Sudbina prognanika bila je namjenjena i katolickoj crkvi i samom biskupu Komarici, ali on se cijelo vrijeme rata hrabro drzao i nije odstupao. Uporno je zagovarao mir i ostanak na svom ognjistu, pri tom je pruzao i pomoc svima koji su zeljeli ostati. Komarica je glasno prosvjedovao u ime obespravljenih, ponizenih, protjeranih i opljackanih Hrvata, no uvijek uz poziv na snosljivost i pravo na povratak svima koji su protjerani iz svojih domova i raseljeni iz svog zavicaja. Njegovi cesti istupi u medijima, njegovo zalaganje za istinu i pravednost, njegovi dijalozi i trazenje pravde od domacih politicara i stranih diplomata nisu ostajali nezapazeni. No nisu donosili vecih rezultata. Najveci uspjeh koji je polucio sigurno je bila biskupova ogromna zasluga u ostavrivanju proslogodisnjeg posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Banja Luci.

Ove godine, za istinu i pravdu, biskup Komarica nominiran je za Nobelovu nagradu za mir. Vjesnik je 17. rujna pisao o zajednickoj video-konferenciji nekoliko hrvatskih fakulteta koju je organiziralo nekoliko intelektualaca vjernika na celu s dr. prof. Ante Laucom iz Osijeka. Tako je u Hrvatskoj obiljezena potpora nominaciji banjoluckog biskupa Franje Komarice za tu najvecu svjetsku nagradu. Na konferenciji biskup je skromno rekao kako ne misli da je cinio ista posebno osim onog sto smatra svojom duznoscu. Sam je objasnio svrhu kandidiranja: "Nominacija jest dragocjen okvir da se mobiliziraju pozitivne snage u Hrvatskoj, BiH, ali i sire kako bi se afirmirale vrijednosti od zajednickog nam interesa kao sto su pravedan mir, spremnost na prastanje i pomirenje. (...) Imat cemo onoliko buducnosti dostojne covjeka za koliko se budemo kadri zajednicki izboriti. Unatoc eroziji u proslosti krscanstva i krscanskoga humanizma, trebamo probuditi i afirmirati uspavane snage u sebi i oko sebe da bismo izgradili svijet na temelju istinskog zauzimanja za dobro bliznjega", porucio je biskup. No uputio je i retoricku kritiku: "Nije upitna destrukcija, ono sto je manjkavo, nedostojno covjeka, nego su upitni oni koji za sebe kazu da su progresivci i graditelji buducnosti. Gdje su danas takvi graditelji u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, u Europi?«, zapitao je Komarica.
A zasto biskupovo zalaganje za pravedan mir, ljudska prava jednaka za sve u BiH i povratak prognanih, ne nailazi na masovniju podrsku, pa ni ovdje u Hrvatskoj, on je komentirao u razgovoru za Vjesnik od 18. rujna: "Svakodnevno molim Boga da mi prosvijetli pamet da cinim ono sto se Njemu svidja i da ne iznevjerim Njegovu istinu, i o Bogu i o covjeku. Hoce li me netko u tome podrzavati ili nece, to ne ocekujem. Moje je da radim ono sto smatram potrebnim; da budem sto vjerodostojniji kao covjek, tj. kao slika Bozja. Ako kazem da sam vjernik i da je zakon moga zivljenja Evandjelje, onda ga samo ne propovijedam nego i nastojim, koliko je moguce, pretociti u djelo." A vec samo sto glas dolazi iz ponizene, pogazene i prekrizene zemlje, to je vec velik uspjeh, smatra biskup. Takodjer kada bi se ostvario njegov uspjeh bio bi to pozitivan znak da Europa zeli istinski vrjednovati i malog, prekrizenog, obespravljenog covjeka odnosno sredinu koja je u svojoj kompleksnosti kadra biti uzor ujedinjene Europe. A ako ne uspije, to moze biti itekako fatalan znak za buducnost Europe.

Nobelova nagrada cesto je odraz raznih pritisaka i politickih interesa. Svojevremeno se za Nobelovu nagradu za mir castohlepno kandidirao Josip Broz Tito, i to cak dvije godine za redom, a i Slobodan Milosevic pokusao se takodjer politicki okoristiti. Velikih prigovora bilo je na dodjeljivanje nagrade Jaseru Arafatu i ratobornom izraelskom premijeru Menahemu Beginu. Prosle godine za nagradu za mir medju kandidatima su bili papa Ivan Pavao II. i bivsi ceski predsjednik Vaclav Havel. Medjutim lani je nagrada dodijeljena iranskoj odvjetnici i bivsoj sudkinji u Teheranu Shirin Ebadi za njezin rad na obrani ljudskih prava. Glasnogovornik katolicke zajednice u Rimu Mario Marazziti tada je izjavio kako ta dodjela predstavlja "iznenadjenje, posebice za medije, jer su ocekivali da ce ona pripasti papi Ivanu Pavlu II.". Bivsi vodja poljske Solidarnosti Lech Walesa i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1983.g., nije skrivao razocarenje. "Ako itko na svijetu zasluzuje tu nagradu, onda je to Sveti Otac. Ovo je jednostavno nevjerojatno. Nemam nista protiv dobitnice nagrade, ali na djelu je neukusna pogreska", rekao je Walesa.
Ove godine medju kandidatima nalaze se i americki predsjednik George Bush i britanski premijer Tony Blair i kubanski premijer Fidel Castro. Kada covijek promisli o njihovom odnosu prema miru i tudjim zivotima, u usporedbi s biskupom Komaricom, moze se samo zapitati koliko je dvolican taj svijet. Mediji pak proglasavaju kako je glavni favorit ponovno nominirani bivsi ceski predsjednik Veclav Havel za 'Barsunastu revoluciju' kojom je zemlju iz komunizma doveo do praga EU.

A gdje je tu prilika za nacela mira koja zastupa biskup Franjo Komarica? Ovisi
sto smo kao Hrvati ucinili u promociji ideje pravednosti za hrabrog brata, za jednog neustrasivog svjedoka vjere, za biskupa pravednika koji se godinama svim silama zauzima za mir i ljubav, istinu, pravdu i razumjevanje, koji je u ratnim okolnostima prkosio necovjecnom teroru, prolijevanju krvi, progonu i razaranju. Sto smo ucinili za svoj narod, za naseg brata i sestru u BiH, za opstanak zivota u podrucjima koja su doslovno istrebljena od Hrvata? Sto je potrebno da se u danasnjem svijetu i vremenu probudi sucut za bliznjega, da se probudi nesebican osjecaj ljubavi za pravednost? Biskup Komarica visoko je podigao svijetlo istinoljubivosti za pravdu i mir, za pravo svakog covijeka na svoj zavicaj. Zasto su onda cijelo vrijeme nominacije sutjeli hrvatski mediji, zasto su sutjeli hrvatski politicari, pa i crkva u Hrvatskoj? Zasto priliku za afirmaciju tragicne istine o stradanju Hrvata u Bosni nije iskoristila hrvatska diplomacija, hrvatski katolicki drustveni i politicki djelatnici, kako bi svojom podrskom nominacije biskupa Komarice pokazali svijetu kako se prepoznaje, zastupa i brani istina za pravdu i mir?
Kada ce 8. listopada peteroclani norveski Odbor za dodjelu Nobelovih nagrada objaviti imena dobitnika, ako se medju nagradjenima nadje i ime biskupa Franje Komarice, to nece biti niciji slavodobitni uspjeh, vec samo cudo da se tragicna istina o Hrvatima u Bosni prepoznala po dijelu pojedinca. Pomalo nevjerojatno, zar ne? Ako se to i ne dogodi, ostaje spoznaja kako je biskup Komarica ucinio maksimalno sto je mogao. Posve je sigurno, da taj sluga Bozji nece pokleknuti. Biskup Komarica ce u svakom slucaju nastaviti se beskompromisno boriti za istinu i pravdu. I to je ono sto trebamo prepoznati i sto trebamo uvijek podupirati.

Damir Borovcak

Videokonferencija 16. 09. 04 u 8,30 sati

pracena putem WINDOWS MEDIA REAL

Procitana podrska Pravoslavne crkve Crne Gore, koju potpisuje metropolit Mihajlo 14.09. u kojoj za Biskupa Komaricu kaze da je "pobjednik nad zlom", Drustva Crnogorsko-hrvatskog prijateljstva "Ivan Mazuranic" iz CG i Hrvatsko-crnogorskog drustva iz Hrvatske, a pismena podrska Islamske zajednice bit ce dostavljena do kraja tjedna!

Znaci i Islamska zajednica je dala podrsku nominaciji Biskupa Komarice!

.........iznosenje svjedocanstava i osvrta na rad o zauzimanju Biskupa Komarice za pravedan mir. Osim znanstvenog "jezika" - tu je i nezaobilazno veliko srce, posebno onih koji su i sami radili i suradjivali na stvaranju i sirenju mira medju ljudima, sa Biskupom Komaricom.

Nada Arbanas iz Vladinog ureda, govori o radu s prognanicima - patnji - svjedocanstvima. NIKADA NISMO PRESTALI ZIVJETI U PROSLOSTI, ALI I NIKADA NISMO POCELI ZIVJETI U SADASNJOSTI, ponavlja rijeci Biskupa Komarice.

Ako se propovijeda Evandjelje, onda to radi Biskup Komarica: suteci i radeci za svoj narod, kazala je NA.

.....ex Jugoslavija - terorizam u svijetu - mir je potreban citavom svijetu. Ali, Spehar naglasava borbu za mir: znanjem, radom i znanoscu. Takodjer, ako se borimo za svakog covjeka, za istinu, za cinjenice - onda ce i svijet to drukcije razumjeti!........

mr. Marjanovic istice potrebu afirmacije ljudskog kapitala, govori o ulozi osobnog razvoja. Zasto ovisimo o tudjoj pomoci, krivnja? politicka odgovornost?...........

Franjo Starcevic iz Rijeke (Gorski kotar) - dok je jos trajala borba protiv Domovine, u vrijeme dolaska Svetog Oca Pape, osnovali smo Skolu mira za srpsku i hrvatsku djecu. Htjeli smo stvarati mir - zivjeti zajedno kao bliznji.........

"Mnogi bi trebali, a ne ce podrzati ovu nominaciju, jer se Biskup zalaze za pravedan mir....

Ne ce se ljudi vratiti na svoja ognjista pod tudji protektorat, gdje ne ce moci ostvariti svoja prava i biti jednaki...

Boriti se za dostojanstvo svakog covjeka i za onog koji nam je ucinio zlo. Pozivam sve u Hrvatskoj, koji stoje po strani, da pomognu ovoj nominaciji, jer "borba" Biskupa Komarice za pravedan mir jos traje..." zavrsio je izlaganje Dr Zdravko Tomac.

Medju najavljenima je i Pravoslavna sekta iz Rusije - PLAVI SVECENIK, o. Ignacije, pozdravlja:" Mir i blagoslov", predstavlja Rusku pravoslavnu katakombnu crkvu, zahvaljuje Biskupu Komarici za sve sto je ucinio i jos cini za pravedan mir, ljude, za pravdu.....

Ucesnik Mrdjen, svjedoci kao ateist u prilog nominaciji Biskupa Komarice, i istice da je podrska nedovoljno artikulirana.

Jedna majka, iz Srednje Bosne svjedoci i istice da se ljudi u Srednjoj Bosni boje svjedociti i da to treba uciniti netko u njihovo ime. Ona je sad u Hrvatskoj, gdje se u vrijeme rata susretala s obiteljima Muslimana, dok su njihovi ratovali s njezinom bracom i rodjacima u BiH.
Na jednoj autobusnoj postaji vidjela je muslimanku sa djetetom na rukama. Dijete joj se nasmijalo i ona je tad pomislila da je u njoj poceo proces oprastanja. Ali proces koji traje!...........

Biskup Komarica izrazava radost, ali i svoju zbunjenost i kaze: NISAM SE NASO U VASIM RIJECIMA! NITKO NE DAJE ONO STO NEMA! AKO JE BILO POZITIVNO ONDA JE TO DAR BOZJI! Radostan sam sto sam potvrdio da istinoljubivo pociva u svima nama i to nas cini slicnima. Ako te proplamsaje uspijemo favorizirati, onda potvrdjujem da u nama ima puno vise onog zajednickog od onoga sto nas razdvaja. BEZ OBZIRA CEMU PRIPADAM TREBA ARTIKULIRATI ONO ZAJEDNICKO! Kao pripadanik Hrvatskog naroda i pripadnik jedne krscanske vjere - to trebam prepoznati u sebi, ali i u bliznjemu. Ja sam covjek koji zelim udariti pecat istine. Od covjeka, od nas se ocekuje da budemo vjerodostojni. Nije upitno ono nedostupno, destruktivno, nego je upitno konstruktivno! Znanje, bilo je znanja, ali ono je zlo koristeno, pucalo...

Vi ste istinski graditelji koji se trebate udruziti svugdje i u Hrvatskoj i u BiH i svugdje u svijetu. Na taj nacin se stvara mreza istinskog progresa ljudske vrste. Molim vas, da se ne umorite! IMAT CEMO ONOLIKO BUDUCNOSTI ZA KOLIKO SE USPIJEMO IZBORITI....

.........oduzeti pravo covjeku, znaci raditi protiv Bozjih i ljudskih prava: pravo na identitet, ime i prezime, domovinu i ostala prava....

....Prica govori da treba ici dalje od nasih gradova, u svijet - da kazemo urbi et orbi, da trebamo i mozemo i znamo odraditi i mi svoj dio posla: istinski, pravedan mir i spremnost na prastanje i pomirenje. Eka Hrvati AMAC

Biskup Franjo Komarica nominiran za Nobelovu nagradu za mir 2004.

15.04.2004 Biskup Komarica u Zagrebu, muzej Mimamra u 20 sati

Hrvate u Bosni i Banja Luci nikako nemojte zaliti. To nas vrijedja. Ljubite nas samo 50 posto koliko mi ljubimo vas u Hrvatskoj (Zagrebu) i sve cemo nase probleme rijesiti!

Kako svi vjeorjanto znate nas dragi biskup Franjo Komarica je nominiran za Nobelovu nagradu. Otisao sam u Sarajevo i istrazio pozadinu i kao sve u BiH ima odlicnih, ali i mutnih stvari. Rezultat je da nema prave strategije kroz koju bismo svi topla srca i bistra uma lobirali kod Nobelovog komiteta za mir u Oslu.
Predlazem da se samoorganiziramoi i uskladjeno kod svih, koji hoce, osiguramo solidnu bazu podataka.
Od odbrane Vukovara i priznanje Hrvatske dragi nam Bog nije dao bolju priliku da pridonesemo afirmaciji hrvatskog identiteta.
Ako budemo slozni i s jakom vjerom da nam je dragi Bog omogucio ovu novu sansu za afirmaciju ljudskih i hrvatskih vrednota. Biskup F. Komarica nosi moralne, intelektualne i kulturne vrijednsoti i svojim ponasanjem i djelovanjem zasluzio je Nobelovu nagradu za mir.
No nece du dobiti ako se svi mi koji bismo se mogli angazirati ne otganuzujemo i ne lobiramo..
Mozda sam u krivu, mozda ce biskup to dobiti i bez naseg svestranog angazmana, ali sam duboko uvjeren da dragi Bog od nas trazi da se kroz ovu sansu bolje organiziramo i ako zelimo kao clanovi AMAC da se ukljucimo ovo je mjesto da nesto ucinimo. S vjerom u Boga i hrvatskom slogom mogli bismo kao AMAC dati veliki doprinos da komitet za Nobelovu nagradu proglasi u ovoj godini Franju Komaricu dobitnikom .

28. i 29. 4. sam bio u Banja Luci te razgovarao sa biskupom, njegovim suradnicima, mladima, konzulom i mogu zakljuciti da nam nece biti lako, ali ne smijemo odustati od lobiranja.
Biskup je kao sto znamo veoma skromna osoba i u svojoj skromnosti je sretan sto je nominiran, a ni malo ne vjeruje da bi mogao dobiti Nobelovu nagradu. No dragi Bog bas za takve skromne i ponizne moze uciniti CUDO, a da li ce se to uistinu i dogoditi zavisi o nama ostalima.
Ako se mi punim srcem predamo lobiranju i pokrenemo dovoljno ljudi nema te svjetske sile, koje je jaca od nasih argumenata.
Rekao sam biskupu da tu nije toliko on kao osoba vazan, vec ono sto je do sada uradio i da je to samo po sebi nesto sto Komitet ne smije ignorirati.
Njegovo je ponasanje u skladu sa Bozjim zakonom (tko tebe kamenom ti njega kruhom) i Zapad ne smije ignorirati biskupovo ponasanje, jer je ono u skladu sa onim sto oni propovjedaju. Nema osobe medju Hrvatima, koja se miroljubivije ponasala, a ako takvo ponasanje ne nagrade, svjetska javnost mora shvatiti domete njihova LICEMJERJA.
Jasno mi je da su licemjeri, ali je ovo jedinstvena prilika da ih se uhvati u klopku i radi javnog mnijenja morali bi odglumiti mirotvorstvo i javno podrzati nominaciju. U tome nam mogu pomoci ljudi njihove nacionalnosti , koji istinski vrednuju miroljubivost. Stoga na svim studijima, gdje se naucava "peace studies" pokusajmo pridobiti nastavnike i studente i vidjeti kako reagiraju. To je test gdje bi mogli dobiti distinkciju istinskih od licemjernih mirotvoraca.
Biskup me uputio u Presnacame, gdje su zlocinacki ubijeni vlc Filip Lukenda i s. Cecilija Grgic 12.5.1995. Tamo vlc Zvonko gradi velebno zdanje, a najvise me obradovalo sto sam vidio pet PC gdje se mladi uce u informatickoj tehnologiji. Prije tog dozivljaja mislio sam da virtuelno sveuciliste nazovemo po bl Ivanu Merzu, ali sam sada misljenja da bi ga trebali nazvati po banjaluckim mucenicima, te na njihovoj nevinoj krvi stvarati jedno od najboljih virtuelnih centara za podizanje motivacije, znanja i timske organizacije mladih Hrvata diljem svijeta.
Ivica Sarich zna kako cemo iz toga razviti dionicarsko drustvo, ali o tom kasnije, kad napunimo "digitalnu biblioteku" radovima AMACOVACA i svih Hrvata i njihovih prijatelja. Uskoro cete na gau.psp.efos.hr vidjeti sto smo do sada sakupili i duboko sam uvjeren da ce taj virtuelni centar biti snazan argument u nominaciji biskupa za Nobelovu ngradu za mir.
Vazno je da svatko tko zeli da svoj intelektualni opus ili dio, koji smatra najvrednijim donira u takav centar, kako bi mucenicka krv sto prije dala rezultate, nadamo se uz Bozju pomoc, i proslavila miroljubivo ponasanje biskupa.
10.6. Branimir Bilic ce pozvati biskupa, koji jos tada nije ni znao za to, u svoju emisiju i mnogi ce to moci slusati na HTV1.

Biskup mi je rekao da ima knjigu na engleskom i njemackom, ali do toga nisam mogao doci. Morate razumjeti da je on pun zivota, jer mu dragi Bog daje snagu, ali je tamo oko njega puno ljudi veoma ranjenih i nemojmo ih osudjivati, sto nisu aktivniji i kreativniji. Ja bih bio sigurno gori od njih, jer ne bih 13 godina torture izdrzao, pa razumijmo sve one koji se ne zele angazirati i aktivno doprijenjeti nominaciji.
Prije razgovora s njima ja sam ih u sebi osudjivao i nisam mogao razumjeti zasto nisu aktivniji, ali mi je sada jasnije stanje, te da se ja moram jos vise angazirati radi njih. Oni su ZIVA RANA.

Ako je Ante Gotovina ziva metafora hrvatskog ratnika, onda svi oni koji ga progone moraju lobirati za biskupa mirotvorca. Ako ne ucine nista ili malo mozemo ih raskrinkati kao lazne mirotvorce i demokrate. Tko ima priliku doci u osobni kontakt sa Vanceom, Carringtonom, Owenom, Petricshem, Ashdownom i slicnima neka ucini sve sto moze da dobije pismeno ili usmeno ocitovanje. Tu nasi novinari imaju istu sansu, kao sto ju je imala Oriana Fallaci,kad je raskrinkala Kissingera.

Prof. dr. sc. ANTE LAUC, redovni profesor
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKUr

Copyright@2003 - 2004 Hrvati AMAC forum

Nominacija biskupa Franje Komarice za Nobelovu nagradu

Banja Luka, 5. travnja 2004. (KTA)

DR. FRANJO KOMARICA - GLASNIK OBESPRAVLJENIH,
BUDITELJ SAVJESTI USPAVANIH LIDERA

Nominacija za Nobelovu nagradu za mir 2004.

Zato je, uprkos Činjenici da su život, djelovanje i djelo biskupa Komarice - budući su po svojoj prirodi javni i ljudima, svakom čovjeku posvećeni - mahom i u svjetskoj javnosti poznati te, kao povijesno vrijedni prepoznati i priznati - sakupljanje, obrada, analiza i konačna sinteza relevantnih podataka za nominaciju trajala gotovo punu godinu dana. Osim priloga domaćih autora, unutar ovog korpusa za nominaciju nalaze se i izjave nekoliko desetina svjetskih uglednika iz političkog, naučnog, religioznog i drugih domena ljudskog djelovanja. K tome, Nobelovom komitetu je dostavljen, koliko se zna - po prvi put, i jedan visokoprofesionalno rađen kratki dokumentarni Kim u kojem sam biskup Komarica, unutar ambijenta u kojem djeluje, govori o svome životu i životnim opredjeljenjima i usmjerenjima... Ovaj veliki posao rezultirao je stvaranjem i objedinjavanjem iznimno vrijedne građe, biografskim djelom koje će, i samo po sebi, bez obzira da li će ili neće biskup Komarica postati laureat Nobelove nagrade za mir, biti trajno svjedočanstvo o duhovnoj i moralnoj, o humanističkoj veličini i snazi angažmana biskupa Komarice i plemenitosti njegovih vizija, na domaćoj i međunarodnoj sceni, za odbranu ljudskog dostojanstva, prava i sloboda obespravljenih, svih ljudi i svakog čovjeka, bez obzira na vjersku, nacionalnu, političku pripadnost ili različitost...
U Internacionalnoj ligi humanista, instituciji koja je organizirala i uradila sav taj golemi posao oko nominacije biskupa Komarice za Nobelovu nagradu za mir 2004. godine, bez bilo kakve izuzev moralne i deklarativne podrške drugih, dakako, nema dilema - ovaj dragocijeni dokument, ovu neuporedivo vrijednu mogućnost uvećavanja ugleda i popravljanja rejtinga zemlje Bosne i Hercegovine u svijetu valja maksimalno iskoristiti. Publikacija o biskupu Komarici, obogaćena filmom na CD-u, na našim i najznačajnijim svjetskim jezicima, sasvim je sigurno veoma jak argument u nastojanjima ove zemlje da u svijetu mijenja sliku o sebi, da pokaže jednu od svojih brojnih, najljepših i najafirmativnijih istina, da stekne uvažavanje i renome kakav objektivno zaslužuje, da iz svijesti svijetla polako briše one patentirane negativne konotacije što nas uporno prate...
Internacionalna liga humanista je međutim, kao neprofitna organizacija, prinuđena tražiti partnera, sufinansijera i suizdavača u ovom izuzetnom značajnom projektu. No - kako je po prirodi svoga djelovanja otvorena i upućena na sudjelovanje, saradnju i uspostavljanje kreativnih i plodonosnih veza - ovu činjenicu mi u Ligi smatramo prednošću i novom mogućnošcu obogaćivanja, proširivanja i produbljivanja rada u kontekstu takve svoje misije. Jer, svaka saradnja sa dobrim namjerama čini zajedničko djelo kreativinim i plodonosnijim, vrijednijim upravo za onoliko koliko je u njega saradničkih doprinosa uloženo...
Sav čisti prihod od ove publikacije ići će u korist realizacije projekta Internacionalne lige humanista «Zajedno u borbu protiv ovisnosti, zloupotrebe i nasilja nad djecom». BISKUPIJA BANJALUCKA

Nominacija biskupa Franje Komarice za Nobelovu nagradu

Sazetak

Generalni tajnik Medjunarodne lige humanista, prof. Zdravko Surlan na
konferenciji za tisak odrzanoj 19. travnja rekao da je nominaciju biskupa
F.Komarice za Nobelovu nagradu pokrenuo, u svijetu poznat znanstvenik prof.
dr. Irfan Zulic.

Nedavno je biskup rekao nesto divno i istinito: Nas Hrvate u Bosni i Banja
Luci nikako nemojte zaliti. To nas vrijedja. Ljubite nas samo 50 posto
koliko mi ljubimo vas u Hrvatskoj (Zagrebu) i sve cemo nase probleme
rijesiti!

Biskup nas je povezao sa vrhom Druzbe Isusove u Vatikanu gdje postoji
spremnost pomoci Banja Luci da nam se otvore katolicka sveucilista (ima ih
1000 u svijetu) i njihove baze znanja iz psihologije, tehnologije,
ekonomije, prava i drugih disciplina. Uz donacije nasih ljudi (za sada ima
desetak donatora) a moguce cemo doci do stotine i tisuce vrijednih
materijala, pokazat ce se kako biskup INICIRA ulaganje u ljude, investiranje
u mlade kako bi im se dizao moralni, intelektualni i socijalni kapital. Tako
visoko motivirani, strucni i timski organizirani mladi ljudi uz pomoc nas
starijih ce razvijati profitabilne projekte i otvarat sanse na povratak
Hrvata u Republiku Srpsku. Ako mladi ljudi budu znacajno jaci u motivaciji
za rad, znanju i organizaciji vjerojatnost povratka ce biti sve veca i veca.

Njegova knjiga (www.biskupija-banjaluka.o...index.htm) je prevedena na
engleski i njemacki (ali je jos nemam), a taj materijal je dovoljan da svaka
dobronamjerna osoba sagleda moralne i intelektualne kvalitete Franje
Komarice.

Papin dolazak nije promjenio stanje u Banja Luci oko povratka, nominacija bi
mogla, posebno ako biskup dobije Nobelovu nagradu.

Nize su apeli iz njegove knjige upuceni ljudima kje bi trebalo
intervjuirati:

Biskupova predstavka posrednicima C. Vanceu i D. Owenu 25. rujna 1992.)
Dramatican apel biskupa i svecenika Banjalucke biskupije svim kompetentnim
osobama crkvenog i politickog zivota u zemlji i svijetu 17. veljace 1993.)
Pismo dr. Aloisu Mocku, MVP Republike Austrije 16. ozujka 1993.)
Biskupov odgovor p. Reneu Costeu, generalnom delegatu medunarodne
organizacije PAX CHRISTI u Parizu i direktoru "LACROIX", g. Noelu
Copinu18.
travnja 1993.)
Biskupovo pismo predsjedniku MKCK, g. Corneliju Samarugi 24. studenoga
1993.)
Pismo biskupskog vikara u Zagrebu dr. M. Anicica ruskom veleposlaniku u RH,
Leonidu Vladimirovicu Kerestidzijancu 30. prosinca 1994.)
Biskupovo pismo predsjedniku Vlade Luksemburga, g. Jean-Claude Junckeru 13.
ozujka 1995.)
Biskupovo pismo Jacquesu Santeru, predsjedniku komisije Europske unije 13.
ozujka 1995.)
Pismo UNHCR-u i MKCK-u, uredima u Banjaluci 4. svibnja 1995.)
Apel biskupa Komarice politicarima, crkvenim i humanitarnim organizacijama
nakon unistenja samostana i crkve na Petricevcu, crkve u Sargovcu i ubojstva
franjevca o. Alojzija Atlije 7. svibnja 1995.)
Biskupovo pismo njemackom kancelaru Helmutu Kohlu 17. svibnja 1995.)
Pismo specijalnom izaslaniku UN-a za ljudska prava, g. T. Mazowieckom 1.
lipnja 1995.)
Biskupovo pismo sefu civilnih poslova UN-a, M. Moussalliju 15. lipnja 1995.)
Biskupovo pismo Medunarodnoj sekciji za ljudska prava - Njemacka sekcija 16.
lipnja 1995.)
Apel biskupa Komarice upucen svim politickim duznosnicima Europe i svijeta,
svim clanovima humanitarnih organizacija, svim predstavnicima vjerskih
zajednica, svim humanim i plemenitim ljudima 16. lipnja 1995.)
Pismo Franzu Bogenu, veleposlaniku Republike Austrije u BiH 22. lipnja
1995.)
Biskupovo pismo dr. Aloisu Mocku, bivsem ministru vanjskih poslova Republike
Austrije 23. lipnja 1995.)
Biskupovo pismo dr. Wolfgangu Schusselu, saveznom ministru vanjskih poslova
Republike Austrije 23. lipnja 1995.)
Pismo V. Curku, sefu ureda UNHCR-a u Banjaluci 6. kolovoza 1995.)
Pismo UNHCR-u i MKCK u Banjaluci 9. kolovoza 1995.)
Biskupovo pismo MKCK-u 20. listopada 1995.)
Pismo A. W. Bijeleveldu, posebnom izvjestitelju UNHCR-a za bivsu Jugoslaviju
u Zenevi 1. studenoga 1995.)
Biskupovo pismo J. Shattucku, pomocniku drzavnog tajnika SAD-a 11. studenoga
1995.)
Biskupovo pismo Elizabeth Rehn, specijalnoj izvjestiteljici Komisije UN-a za
ljudska prava 1. prosinca 1995.)
Biskupovo pismo Amnesty Internationalu u Londonu 8. prosinca 1995.)

10.6. Branimir Bilic ce pozvati biskupa u svoju emisiju i mnogi ce to moci
slusati na HTV1

Tko ima priliku, tvoja prijateljica ili njeni kolege doci u osobni kontakt
sa Vanceom, Carringtonom, Owenom, Petricshem, Ashdownom i slicnima neka
ucini sve sto moze da dobije pismeno ili usmeno ocitovanje. Tu nasi novinari
imaju istu sansu, kao sto ju je imala Oriana Fallaci,kad je raskrinkala
Kissingera.

Vazno je da svatko od nas sa sto vise ljudi, posebno ne-Hrvata razgovara i
motivira ih da oni ucine sto mogu sa svima, s kojima dolaze u doticaj, i da
tako sirimo broj ljudi koji ce MOLITI za tu nakanu, SIRITI POZITIVNE
INFORMACIJE u svakodnevnim susretima, telefonom, e-mailom, faksom, te kroz medije.
Jedan mi je prijatelj savjetovao da se posebno posvetima ljudima u
skandinavskim zemljama. Bilo je u dosadasnjem donosenju Nobelove nagrade za
mir i promasaja, ali bi ovo bila sansa da ljudi iz tih prostora sjevernog
polutoka Europe osjete da bi lobiranjem za biskupa Komarice puno ucinili za
Balkan i prostor na jugu Europe. Tako bismo dobili "kicmu" u Europi
od Skandinavskog do Balkanskog poluotoka.

Kontakt

Svi koji hoce i imaju materijale u digitalnom obliku molimo da nam ih posalju e-mailom . lauc@efos.hr) ili postom (Ante Lauc, Ekonomski fakultet, 31000 Osijek, Croatia).

urednistvo.foruma@lycos.com


Hrvati u BiH \| Biskupija banjalucka \| Biskup Ratko Peric \| Radio Marija\| GAU \| Hrvati AMAC \| AMAC forum