|
Emil CiC otkriva hrvatske neprijatelje Diplomirani muzikolog Emil Cic, hrvatski publicista, javni djelatnik i samostalni umjetnik odazvao se pozivu Hrvatske kulturne zajednice i u nedjelju 25. sijecnja predstavio u Joni i Zurichu svoje dvije nove knjige. Prvu, zbirku njegovih izabranih clanaka pod naslovom "Povijest hrvatskih neprijatelja", i drugu, njegov prijevod knjige "Anglo-americki Establishment" americkog povjesnicara Carrolla Quigleya (1910.-1977.).

Nakon nedeljne mise u mjestu Jona koju je vodio fra Vlado Eres (od nedavno dopredsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa za Svicarsku i Lihtenstajn), a kojoj je prisustvovao i nas gost iz Hrvatske, Hrvatski svjetski kongres - Zajednica Jona organizirali su prvo predstavljanje knjiga i ujedno kratko povijesno predavanje o hrvatskim povijesnim okolnostima i svjetskim povijesnim odnosima. Kako u Joni tako i u Zurichu slusatelji su vrlo pozorno pratili izlaganje i predstavljanje obje knjige. Zbog ogranicenog vremena u Joni se nije stiglo diskutirati na temu, sto je nakon predstavljanja knjiga u Zurichu bilo nadoknadjeno pitanja su dolazila jedno za drugim, a nas je gost strpljivo odgovarao otkrivajuci nove, vecini prisutnih uglavnom nepoznate, detalje o hrvatskim neprijateljima.
Autor, prevoditelj i nakladnik ovih knjiga upoznao je prisutne s cinjenicom da se u prethodnom stoljecu, u kolopletu raznih politickih okolnosti, Britanija izdvojila kao najopasniji hrvatski neprijatelj, neprijatelj koji je jos u 19. stoljecu intenzivno trazio putove kako osnovati Jugoslaviju i kako ju posredstvom Srba sazuvati, u cemu je spletkama i politickim ubojstvima i uspio. Istrazujuci sve moguze izvore Cic je nasao mnostvo zanimljivog povijesnog materijala, te mu je kao jedna od temeljnih informacija o problematici posluzila i knjiga "Robert William Seton-Watson i Jugoslaveni" (Zagreb-London 1976.), koja je dobila svoju dopunu i u mnogobrojnim drugim izvorima. Autor/prevoditelj upozorio je i na cinjenicu da se podrucje Hrvatske u britansko-americkim izvorima cesto naziva zilom kucavicom Britanskog Carstva (vidi npr. "Memoari 1925.-1950.", G. F. Kennan, Rijeka 1969.), a tako su Britanci u promidjbenim filmskim materijalima nazivali i Sueski kanal, kojeg su zeljeli imati pod kontrolom, zbog cega su 1956. napali Egipat. Ako znamo da se ta zila kucavica protece sve do Basre (Irak), jasno nam je za sto danas Britanci tamo drze svoje okupacijske trupe. Kontrola Hrvatske posebno je vazna Englezima (ali i Amerikancima), jer Hrvatska cini pocetak cvorista morskih i kopnenih putova prema istoku. Preko Hrvatske Nijemci su prije I. Svjetskog rata zeljeli sagraditi cestu i celjeznicu sve do Bagdada, a Hrvatska cini i pocetak morskih putova koji su ekspanzivnoj njemackoj ekonomiji najblizi. Doje li do sporazuma s Europom Hrvatska bi mogla biti progutana, a svi putovi prema Mediteranu njemacko-francuskoj Europi postali bi dostupni vrlo jeftino. To je ono sto zabrinjava Britaniju onaj tko kontrolira Mediteran dobiva i naftu, zajedno s nekadasnjom britanskom krunskom kolonijom Indijom. Ovo su cvrsti geostrateski razlozi radi kojih je i tzv. vladajuca grupa lorda Milnera uoci II. Svjetskog rata Njemacku namjeravala gurati u rat s Rusijom, (u cemu je i uspjela), ali niposto tako da Njemacka preko Hrvatske krene prema Grckoj, te tako osvoji najvaznije dijelove kopna i mora - to se na sve nacine nastojalo sprijeciti.
Autor je upozorio na cinjenicu da je haaski sud bio pod kontrolom Britanaca jos od vremena prvog svjetskog rata (sto se jasno vidi u Quigleyevoj knjizi), a 1945. Europa je preko Anglo-Amerikanaca pretrpjela svoju drugu okupaciju (britanska je masonerija nakon dobivenoga rata citavu Europu premrezila svojim agentima i lozama: npr. njemacki "Der Spiegl" osnovala je britanska obavjeSsajna sluzba), pa je sasvim logicno sto se obezglavljivanje hrvatske vojske i drzave odvija preko Haaga, kontroliranog od starih hrvatskih neprijatelja; "ravnopravnost krivice" samo je dimna zavjesa za likvidaciju Hrvatske kao nezavisne drzave. U takvoj Europi Hrvatska nema perspektive, zakljucak je koji se logicno moze izvesti.
Uz mnostvo religijskih paralela u povijesnim dogadjajima g. Cic je povukao paralelu sukoba britanske masonerije i krscanstva. Prema tumacenju g. Cica sukob Britanije i europskih interesa pocinje s masovnim britanskim odvajanjem od katolicke Crkve u 16. st. kada Kralj Henrik VIII. odbacuje Papu i poslusnost Crkvi. Britanija pocinje rusiti krscansku Europu i svoje interese suprotstavlja katolickim i europskim. U tom opcem sukobu Hrvatska pocinje smetati kao katolicka i srednjoeuropska zemlja, pa joj britanska masonerija odredjuje uklanjanje s geografske karte, radi cega Hrvatska u Europi danas ima zamagljeni identitet i neshva?en geopoliticki polozaj. Europi danas ima zamagljeni identitet i neshvacen geopoliticki polozaj.

Dunja Gaupp

|