Akcija za izgradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu

Akcija za izgradnju crkve
Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu

Franjeva?ki samostan sv. Ante poklonio je 14. lipnja 2004.g. hrvatsku zastavu s kninske tvr?ave Udruzi "Hrvatska ?ena" iz Zagreba koja je darovala 100.000 Kn (za gradnju Gospine crkve i novi Put kri?a koji je postavljen u sada?njoj dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog zavjeta).

Od blagdana sv. Ante 13.lipnja do 5. kolovoza Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti ponovno je u tijeku akcija prikupljanja nov?anih darova za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu.

Dobro?initelju koji daruje najve?i iznos za gradnju Gospine crkve u Kninu 5. kolovoza bit ?e sve?ano uru?ena hrvatska zastava koja ?e se u me?uvremenu vijoriti na znamenitoj kninskoj tvr?avi.


FRANJEVA?KI SAMOSTAN SV. ANTE
Zvonimirova 46, HR - 22300 K N I N
022/ 662-065, 022/660-160, fax: 022/660-046
e-mail: franjevacki-samostan-knin@si.hinet.hr
web: http://www.franjevacki-samostan-knin.hinet.hr/

?IRO RA?UNI:
? Splitska banka d.d., Podru?nica Knin
- kunski: 2330003-1100119071, poziv na broj: 99 JMBG,
s naznakom za baziliku
- devizni: 2330003-1000000013-20002609, SWIFT BACXHR22
? Privredna banka Zagreb d.d., Podru?nica Split,
- kunski: 2340009-1100158768, poziv na broj: 99 JMBG,
- devizni: 703000-0800000-636908, SWIFT PBZGHR2X
? Nova banka d.d., Zagreb d.d., PC Zadar, Poslovnica ?ibenik,
- kunski: 2407000-1100131336, poziv na broj: 99 JMBG,
s naznakom za baziliku
- devizni: 7030-1310631, SWIFT DBZDHR2X
___________________________________________________________________

Rezultati svih ovih istra?ivanja, kao i drugih, koja ovdje nismo spomenuli, objavljeni su kroz stru?na izvje??a i sustavne znanstvene objave u stru?nim ?asopisima, poglavito u ?Starohrvatskoj prosvjeti?, glasilu moje mati?ne ku?e.
 Nedavno ste dobili Nagradu ?Don Frane Buli?? za ?ivotno djelo, koju Vam je dodijelilo Hrvatsko arheolo?ko dru?tvo. ?estitamo! To je najve?e priznanje u hrvatskoj arheologiji ?to ga Dru?tvo dodjeljuje zaslu?nima. Kako ste do?ivjeli to priznanje?
 Moram priznati da me je ovo zna?ajno priznanje za ?ivotno djelo vrlo ugodno iznenadilo i razveselilo. I ne samo da me je razveselilo nego me je ispunilo i ponosom. A kako ne bi kada ono nosi ime don Frane Buli?a, na?eg istaknutog velikana i znanstvenika, koji se kao pionir u na?oj arheolo?koj struci naro?ito istakao na prou?avanju i istra?ivanju na?e pro?losti i kulture. Ovo priznanje jo? vi?e cijenim jer ga dodjeljuje "cehovsko" dru?tvo, koje je najmje-rodavniji ocjenjiva? postignu?a u na?oj struci. Zar u ?ivotu mo?e biti ne?to ljep?e i ?asnije nego na kraju svoga radnog ?ivotnog puta do?ivjeti ovako visoko priznanje i to od vlastite struke? Mislim da ne mo?e i zato svim kolegama od srca ?elim da do?ive to isto.
 Knin je hrvatskoj arheologiji, posebice nacionalnoj, dao neizmjerno arheolo?ko blago, na osnovi kojeg su ispisane najljep?e stranice hrvatske povijesti. Molimo Vas, podcrtajte taj zna?aj i pribli?ite ?itateljima Glasnika sv. Ante Va? doprinos u arheolo?kim istra?ivanjima ovoga podru?ja.
 U ranom srednjem vijeku Knin je bio jedno od sredi?ta stare hrvatske dr?ave, a u kasnijim stolje?ima u njemu su stolovali hrvatski velika?i ?ubi?i i Nelepi?i. Po?etkom 16. stolje?a zauzimaju ga Turci i dr?e ga gotovo puna dva stolje?a, gr?evito ga brane?i od Venecije. Zbog toga nas ne treba ?uditi da se na brdu Spasu, i u njegovoj bli?oj okolici, nailazi na mnogobrojne ostatke materijalne kulture, iz razli?itih vremenskih epoha.
 Brdo Spas se prote?e na zapadnoj strani Knina. Na njegovu sjeveroisto?nom rubu L. Marun je s Wernweom Buttlerom i Pavlom Pau?em jo? 1932. obavljao pokusna istra?ivanja. Tom su prilikom otkriveni djelomi?ni ostaci obrambenih zidova gradinskog naselja, a prona?eno je i nekoliko bakrenih predmeta i pone?to krhotina prapovijesne keramike.
 
 Nedaleko od ovih otkri?a na predjelu sjeveroisto?ne padine Spasa, na rubu sada?njeg naselja Knina, na lokalitetu zvanom "Greblje", prilikom iskopa temelja za gradnju stambenih objekata slu?ajno sam otkrio da se u tim iskopima naziru grobovi za koje se nije znalo. U jednom od tih grobova moj otac je prona?ao bron?anu kop?u s orlovom glavom, ?to je bilo dostatno da se utvrdi da grobovi potje?u iz vremena seobe naroda, tj. iz 6. stolje?a. Nakon provedenog pokusnog iskopavanja 1964. obavljena su na tom terenu ve?a sustavna istra?ivanja (za?titnog zna?enja) i to u nekoliko kampanja tijekom 1966. ? 1971. godine. Istra?ivanja su vo?ena u suradnji s Arhelo?kim muzejem u Zagrebu, kojeg je predstavljao dr. Zdenko Vinski. Tu je otkriveno i istra?eno 218 grobova prete?no starosjedila?kog stanovni?tva, te nekoliko germanskih, uglavnom isto?nogotskih grobova, prvih desetlje?a 6. stolje?a. Dr?i se da je to groblje nastalo negdje u 6. stolje?u, a da se naselje ovdje pokopanih starosjedilaca nalazilo iznad groblja na platou brda Spas.
 Da se kontinuitet trajanja naselja na Spasu nije prekinuo zalaskom kasne antike, ve? da je nastavljen kroz srednji vijek, potvr?uje i ?injenica da sam nakon zavr?enog sustavnog istra?ivanja ranosre-dnjovjekovne nekropole Greblje, u srpnju 1971. pristupio istra?ivanju na sjeveroisto?nom zaravanskom platou brda Spas, iznad istra?enog groblja iz vremena seobe naroda, za kojeg se i pretpostavlja da bi na njemu moglo biti smje?teno naselje ondje pokopanih starosjedilaca.
 Na ovom mjestu u novije vrijeme, prilikom po?umljavanja ovog terena, na?ao sam ulomak predromani?ke kamene grede s ostatkom natpisa EDIFIC(avit) iz 9. stolje?a i dvije srebrne nau?nice. Istra?ivanja su izvo?ena u pet navrata od 1979. do 1982. godine. Otkriveno je ukupno 223 starohrvatskih grobova. Na temelju obrade cjelokupnih podataka, prikupljenih tijekom vi?egodi?njih istra?ivanja, te provedenoj stru?noj analizi grobnih nalaza, moglo se pouzdano odrediti datiranje nekropole, odrediti (barem pribli?no) smje?taj naselja kojemu je nekropola pripadala, te uo?iti gospodarske mogu?nosti stanovni?tva. Me?u zna?ajne nalaze spadaju i djelomi?no otkriveni temeljni ostaci arhitekture, te tegula i fragmenata kerami?kog posu?a, ?to nedvojbeno potvr?uje da pripadaju rimskom naselju. Ovo otkri?e, kao ranije istra?eno veliko groblje na isto?nom podno?ju zvano Greblje, predstavlja jak prilog argumentaciji onim istra?iva?ima koji pretpostavljaju da bi se staro anti?ko naselje ? grad Ninia, kojeg spominju anti?ki pisci, trebalo smjestiti na mjesto dana?njeg grada Knina, odnosno njegove tvr?ave i gradine Spas.
 Na rubnom jugoisto?nom dijelu platoa lokaliteta otkopane su dosta debele naslage obru?ena puta, me?u kojim se nailazilo i na ve?e komade malternog lijepa s ostacima boja. Na istom mjestu prona?eno je i nekoliko kamenih ulomaka ukra?enih predromani?kom pleternom plastikom, koji su pripadali dijelovima crkvenog namje?taja 9. ili 10. stolje?a. Taj nalaz, kao i onaj ranije slu?ajno prona?en prilikom po?umljavanja, upu?uje da je upravo na ovom mjestu bila sagra?ena starohrvatska crkva, kojoj su i pripadali prona?eni ulomci. Budu?i da se od tog sakralnog zdanja nije sa?uvao ni najmanji ostatak, ne mo?e se ni?ta drugo zaklju?iti nego da je crkva do temelja poru?ena i da je njeno kamenje, kao gra?evni materijal, dospjelo u zidine nedaleke tvr?ave. Prema razmje?taju otkrivenih pojedinih grobova na mjestu gdje se prostirao ?ut, svi su izgledi da je crkva bila dosta rano poru?ena, mo?da ?ak i u 11. stolje?u. Ako je ova pretpostavka to?na, u ?to ne bi trebalo sumnjati, onda mo?emo s dosta sigurnosti vjerovati da je ta crkva bila posve?ena Kristu, odnosno njegovom atributu Salvator (sv. Spasu) i da upravo po tom titularu ta uzvisina nosi ime Spas (Sv. Spas).
 Na kninskom podru?ju je nekoliko starohrvatskih lokaliteta bez kojih se danas hrvatsko srednjovjekovlje ne mo?e ni zamisliti. Mo?ete li nam nabrojiti najzna?ajnije?
 Kao ?to ve? rekoh, Knin i njegova okolica bili su jedno od sredi?ta hrvatskog ?ivota. Tu su hrvatski ?upani, knezovi i kraljevi povremeno stolovali, sabore dr?ali, a tu je, poslije ukinu?a Ninske biskupije oko 1040. godine osnovana Hrvatska (Kninska) biskupija, ?ija je jurisdikcija sezala sve do rijeke Drave. Zbog svega toga ne treba nas ?uditi da kninska okolica obiluje brojnim starohrvatskim lokalitetima. Najzna?ajniji su u Biskupiji, u Uzdolju, na Kapitulu, u Vrpolju, Plavnom...
 
Uzdolje Sv. Luka kod Knina: zabat i greda s imenom kneza Mutimira s uklesanom 895. godinom

Molimo Vas ne?to vi?e o Biskupiji i o zna?ajnijim primjercima spomeni?ke ba?tine, nepokretnim i pokretnim s njezina prostora, i posebno o vrijednosti i zna?aju nalaza kamenog zabata s likom Madone ? pralikom Bogorodice i najstarijim prikazom Djevice u Hrvata.

Me?u arheolo?kim lokalitetima najzna?ajniji je onaj na Crkvini u Biskupiji udaljen oko 17 km ju?no od Knina. Arhelo?ka istra?ivanja na tom polo?aju su, pod vodstvom fra Luje Maruna, otpo?ela davne 1886. godine. Tu su prona?eni temeljni ostaci velike trobrodne bazilike, uz koju je vezana pretpostavka da je u njoj, u drugoj polovici 11. stolje?a bilo sjedi?te hrvatskog biskupa u doba kralja Kre?imira IV. Tu je prona?eno mno?tvo arheolo?kih dijelova crkvenog namje?taja, ukra?enih raznolikim ukrasima predromani?kog i romani?kog stila. Prevladavaju motivi prepleta troprute vrpce koju obi?no jo? nazivamo i starohrvatskom pleternom skulpturom. Ovo veliko raznoliko bogatstvo crkvenog namje?taja jasno nam potvr?uje da je bazilika sv. Marije imala vrlo rasko?nu unutarnju opremu i da je ?esto dolazilo do njene promjene.
Me?u va?nije nalaze na Crkvini ubrajamo ulomke dvaju oltarnih ciborija, jedan iz 9., a drugi iz 11. stolje?a, zatim trokutni zabat oltarne ograde s reljefom Bogorodice. Zabat je sastavljen od nekoliko kamenih ulomaka. Obod zabata je ukra?en kukama, obrnuto postavljenim nego ?to je uobi?ajeno. Ispod njega te?e niz stiliziranih malih palmeta. Na ravnoj plohi prikazan je lik Bogorodice u stavu adoratkinje dr?e?i ruke na prsima. Oko glave je aureola. Pla?t je preba?en preko ramena, a nabori se koso spu?taju. Iznad glave, kao i nad ?elom, urezan je kri?. Na luku ispod poprsja Bogorodi?inog lika je natpis: SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO. Svojim plitkim reljefom, plosnatom i plitkom modelacijom, izra?enom uparanim crtama, podsje?a na bizantske Madone. Prema ukrasnim stilskim romani?kim motivima zabat potje?e iz druge polovice 11. stolje?a. Njegov zna?aj je u tom ?to on do danas kod Hrvata predstavlja najstariji Gospin lik (Gospin pralik), a u na?oj crkvi danas prihva?en kao Gospa Velikoga Hrvatskog Zavjeta.
Valja spomenuti i nalaz nekoliko kamenih ulomaka koji su pripadali likovnoj tranzeni. Najzna?ajniji me?u njima je lik Bogorodice s malim Kristom u krilu, a tu su jo? simboli evan?elista, te lik ratnika-dostojanstvenika s ma?em i odje?om koja se smatra no?njom starih Hrvata. Na temelju brojnih predromani?kih ulomaka, nedvojbeno je utvr?eno da je bazilika na Crkvini sagra?ena u 9. stolje?u i da je bila posve?ena sv. Mariji, ?to nam potvr?uje i gore opisani zabat s likom Bogorodice.
Unutar bazilike i uokolo nje istra?eno je veliko starohrvatsko groblje s brojnim nalazima ?enskog nakita i raznih predmeta utilitarne primjene, koji se mogu svrstati u razdoblje od 9. do 12. stolje?a. U neposrednoj blizini bazilike, kao i u samoj bazilici, otkriveno je nekoliko kne?evskih grobova u kojima je na?eno nekoliko pari bogato ukra?enih pozla?enih ostruga i karolin?kih ma?eva. Ostruge se ubrajaju me?u najljep?e izra?ene ostruge karolin?kog tipa u Europi 9. stolje?a. Prema ovim nalazima sasvim utemeljeno se pretpostavlja da je bazilika sv. Marije na Crkvini slu?ila i kao mauzolej hrvatskim dostojanstvenicima, knezovima i kraljevima.
Potcrtajte zna?aj Kapitula i Uzdolja u hrvatskoj arheologiji i njihov doprinos prou?avanju hrvatske povijesti, posebice mjesta i uloge pojedinih knezova, imena kojih su uklesana u kamene spomenike.
Iako nema takav zna?aj kao Crkvina u Biskupiji, ipak se ovdje mora spomenuti i lokalitet Sv. Luka u Uzdolju u Kosovu polju, udaljen oko 12 km ju?no od Knina. S tog polo?aja potje?e kamena greda i zabat
s natpisom hrvatskog kneza Mutimira. To isto vrijedi i za polo?aj Kapitul, udaljen oko 1 km isto?no od Knina uz rijeku Krku. Tu su od ranije str?ile ru?evine starohrvatskog benediktinskog samostana sv. Bartula iz 10. stolje?a, o ?emu ?emo vi?e re?i ne?to kasnije.
Zabat s imenom kneza Mutimira je trokutastog oblika, predstavlja sredi?nji dio gornjeg dijela oltarne ograde. Pored kuka ukras sa?injavaju troprutasti lukovi i tordirane vrpce u obliku u?eta koje ogra?uju sredi?nje polje u kome se nalazi kri?, a sa strane dvije stilizirane ptice koje u kljunu dr?e grozd. Zabatu pripada i desni dio grede s po?etkom natpisa, koji u cijelosti glasi: OCTGENTI(orum) (non) AGINTA ET Q(ui)N Q(ue) (a) NNORUN D(omi)NI FERE T(...?) DENI(...?) (h)IC BENE CO(m)P(o)S(u)IT OPUS PRINCEPS NA(m)Q(ue) MUNCYMIR (osamsto devedeset i pete... ovo je djelo dao izraditi knez Mutimir).
Natpisu na gredi i zabatu pridaje se velik zna?aj jer je na njima, osim imena kneza Mutimira, koji je naslijedio kneza Branimira, uklesana i godina 895., ?to nedvojbeno potvr?uje vrijeme njegova vladanja, koje pada izme?u 882. i 910.(?) godine. Za njegova vladanja do?lo je do sukoba izme?u ninske i splitske Crkve zbog Trpimirove darovnice. Ovaj nesporazum Mutimir je rije?io tako ?to je ponovno potvrdio o?evu (Trpimirovu) darovnicu.
?to se, pak, Kapitula ti?e, prva istra?ivanja na njemu otpo?ela su 1886. godine kada je bila u tijeku izgradnja ?eljezni?ke pruge od Siveri?a do Knina. Trasa je presijecala Kapitul, te je mladi fra Lujo Marun i premje?ten u Knin da nadzire te radove. Ujedno je i sam vr?io manja istra?ivanja. Trud nije bio uzaludan. Dapa?e, pri tim radovima nai?ao je na neo?ekivane rezultate. Prona?ene su dvije kamene plo?e, koje su pripadale crkvenom ambonu. ?itava povr?ina ovih plo?a ispunjena je dosta nepravilnom, ali koncepcijski vrlo originalnom igrom pleternog ornamenta koji se ispreple?e u ?vorove i geometrijske linije. Na gornjem rubu obiju plo?a je natpis: I (...)CLV DUX CHROATOR(um) IN TE(m)OUS D II IRZISLCV DUCE(m) MAGNU(m) (Svetoslav (?) knez Hrvata u vrijeme Dr?islava velikog kneza.)
Oko vladanja Dr?islava (prema natpisu na sarkofagu njegove majke kraljice Jelene iz 976. godine, crkveno ime mu je bilo Stjepan) u hrvatskoj historiografiji, zbog nedostatka pouzdane izvorne gra?e, jo? uvijek ima razli?itih mi?ljenja. Mimoila?enja u mi?ljenjima se o?ituju i u pogledu njegova nasljednika te u vremenu njegova vladanja. Bez obzira na te razli?ite interpretacije, natpisne plo?e nedvojbeno potje?u iz sredine druge polovice 10. stolje?a. Ovaj natpis, kao i onaj kneza Branimira prona?en u ?opotu kod Benkovca, ima iznimnu va?nost jer se na njemu, osim imena, nalazi pisan etni?ki i organizacijski politi?ki pojam Hrvata (DUX CROATORUM), kao i vladarski atribut (DUX MAGNUS).
Spomenuli ste jo? neke lokalitete u blizini Knina...
Nedaleko Knina je i lokalitet Mala Viola u selu Vrpolju, gdje su prona?eni temelji starohrvatske crkve i u njoj pripadaju?i dijelovi ukra?enog crkvenog namje?taja. Treba napomenuti da ovaj polo?aj jo? nije sustavno istra?ivan, a ?to bi trebalo ?im prije u?initi, jer mu prijeti uni?tenje.
Dosta zna?ajan arheolo?ki lokalitet nalazi se i u selu Plavnu, oko 12 km sjeverno od Knina, kod ?uri?a ku?a, na polo?aju zvanom ?Me?ine?. U zbirci MHAS-a s tog polo?aja ?uva se lijep broj arheolo?kih ve?ih i manjih kamenih ulomaka koji su ukra?eni predromani?kom ornamentikom 9. stolje?a. Iz starohrvatske prosvjete smo doznali da je L. Marun 1902. godine na tom polo?aju izvr?io sustavno (?ini nam se vi?e za?titno) iskopavanje, uz napomenu da ?e se postignuti rezultati uskoro objaviti, ?ale?i pri tome, ?to nije na?en ni jedan cjelovit natpis uz mnogobrojne ukrasne i natpisne ulomke. Na?om reambulacijom terena prije tridesetak godina, mogli smo se uvjeriti da je lokalitet Me?ine, obradom zemlji?ta, ve?im dijelom devastiran, a dijelom i potpuno uni?ten. No i pored toga trebalo bi ipak ?to prije na tom polo?aju provesti arheolo?ka istra?ivanja, jer ovaj lokalitet to i zaslu?uje.
Na kraju, zahvaljuju?i Vam na razgovoru i ?ele?i Vam jo? dugo dru?enje s arheologijom, ?to imate prou?iti Kninjanima, onima koji Vas se sje?aju i onima koji ?e tek imati prigodu s vama se upoznati?
?to poru?iti mojim dragim sugra?anima, onima starijima ? Zvonimirovim ?nasljednicima?, i onima tek prido?lima, koji ?e taj status trebati tek izboriti?
S obzirom na prili?no turobna poratna krizna vremena, jednima i drugima, koje znam i koje ne znam, ?elim poru?iti da svi kao jedan, naravno u granicama svojih mogu?nosti i sposobnosti, zavrnu rukave i uhvate se u ko?tac sa svim neda?ama koje nas prate, te da se uporno s velikim entuzijazmom i ljubavlju, ne ?tede?i pri tom ni fizi?kog ni umnog napora potrude kako bi ?im prije mogli otkloniti sve prepreke koje stoje na putu ostvarenja ?eljenog cilja, a to je ?IVOT DOSTOJAN ?OVJEKA. Za to posti?i najpotrebnije je dobro zdravlje, a i mnogo sre?e, ?to im ja ovom prilikom od sveg srca ?elim. Dakako, u to sam i uvjeren. I patron va?eg grada, sv. Ante, bit ?e vam stalno u pomo?i.

Razgovor vodio: Marko Men?u?i?
Snimke: Zoran Alajbeg



 Plo?e s imenom hrvatskih knezova Sveto(?)slava i Dr?islava (48x68 i 44x59), na?ene 16. kolovoza 1886. na Kapitulu kraj Knina
 
 "GLASNIK SV. ANTE", KNIN, BROJ 1(8) SV.ANTE, GODINA V. 2004, STR. 52-57.
 
 Damir Borov?ak