UVOD
Čovjek i njegova dobra neprekidno su izloženi brojnim opasnostima koja mu ugrožavaju život, zdravlje i imovinu.
Napredak znanosti i tehnike nije omogućio sprećavanje nastanka štetnih događaja. Što više, sve brži razvoj tehnike i civilizacijskih dostignuća dovode do pojava novih većih opasnosti. Stradavanja ljudi i dobara ne mogu se, dakle, izbjeći.
Poduzimanjem preventivnih mjera može se samo djelovati u cilju umanjenja mogućnosti nastupa određenih opasnosti ili ogranićenja njihovih štetnih djelovanja.
Prema tome, ostaju samo mogućnosti organiziranja ekonomske zaštite od posljedica štetnih događaja i organiziranog financiranje preventivnih mjera.
Čovjek je od davnina tražio način ublažavanja posljedica djelovanja raznih štetnih pojava. Najstariji oblici pružanja ekonomske pomoći za pretrpjelu štetu bili su zajednički prilozi i pripomoć uže ili šire zajednice (rodbina, sela i sl.) – NAKON NASTANKA ŠTETE. Ovaj primitivni način značio je pokušaj ljudi da se, u nedostatku kvalitetnijih rješenja, bar djelomično zaštite.
Takav neorganizirani oblik međusobnog ispomaganja postupno poćinje prelaziti u organiziranije oblike prikupljanja sredstava za štetu koja bi tek mogla nastati.
Razvojni put osiguranja vrlo je dugačak. Poznati su različiti oblici i razvojne etape organiziranja i sprovođenja djelatnosti osiguranja. Tržišna privreda i njoj sukladni vlasnički odnosi daju nova obilježja društvima za osiguranje u Republici Hrvatskoj.
Posjetitelj broj
Create a free website at Webs.com